Među muslimanima naići ćete na učenja, različita u odnosu na učenja hanefijskog mesheba - šerijatske pravne škole, koju u tumačenju vjere primjenjuje Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini. Ahmadija muslimanski džemat prisutan je u Bosni i Hercegovini već 15 godina. Međutim, nisu registrovani kao vjerska zajednica, već kao nevladina organizacija.
“Mi smo tu nezvanično od rata. U vrijeme rata naši volonteri iz Njemačke i Engleske su dolazili i donosili su humanitarnu pomoć. Inače, kada je u pitanju vjerski aspekt, poruka ahmadijata je na područje Balkana došla je 1920. godine. Tada su dolazili naši misionari iz Indije”, naveo je Mufeezur Rahman, predsjednik nevladine organizacije “Ahmadija muslimanski džemat”.
Ahmadije vjeruju u jednog Boga i da je Muhamed Njegov Poslanik. No, ne posljednji. Prema njihovoj dogmi, u 19. vijeku, u Indiji se rodio obećani Mesija – poslanik – Hazreti Mirza Ghulam Ahmad.
“Sve islamske škole i učenjaci slažu se da je u Kur'anu i u hadisima najavljen dolazak jednog reformatora, kojem je ime Ahmad Mahdi. Osnivač ovoga džemata kaže da je on taj reformator, imam Mahdi. Ono što islamski učenjaci općenito drže je da je Isa a.s. živio u nebu i da će se vratiti opet. Onda, ko je zadnji Poslanik – Muhamed ili Isus? Znači, i oni sami ne vjeruju da je Muhamed a.s. posljednji poslanik”, kazao je Rahman.
Hilafet je za Ahmadije važna institucija. Halife su vrhovni poglavari Ahmadija muslimanskih zajednica. Za njih, ovo vrijeme je vrijeme petog halifata. Ova organizacija je finansirama prilozima članova. Ko god se smatra pripadnikom ovoga džemata, mora platiti dio mjesečnog prihoda za zajednicu.
No, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ne smatra pripadnike Ahmadija pokreta muslimanima:
“Prema koncensusu islamskih autoriteta pripadnici Ahmadija pokreta se zbog svoga vjerskog nauka ne mogu smatrati muslimanima. Oni ne djeluju u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini niti s nama sara ju, te se prema njima u doktrinarnom smislu odnosimo kao i prema bilo kojoj drugoj sljedbi ili sekti”, navodeno je u odgovoru Islamske zajednice u Bosne i Hercegovine na naš upit.
Pripadnici Ahmadija pokreta do sada nisu uspjeli registrovati vjersku zajednicu. Zahtjev nekoliko godina čeka na sudu. Iako je fokus ove zvanično nevladine organizacije na humanitarnom radu, dio Bosanaca i Hercegovaca prigrlio je učenja.
Poput Ahmadija ili sljedbenika Baha'u ‘llaha, mnogi su registrovani kao udruženja i ne otkrivaju religijski karakter. No, u zvaničnom Registru crkava i vjerskih zajednica pri državnom Ministarstvu pravde, u decembru 2018. godine upisano je 47 subjekata. Otkrivaju da Bosna i Hercegovina, tradicionalno viđena kao zemlja islama, katoličanstva, pravoslavlja i judaizma, ipak ima i “drugu stranu duhovnosti”.
Kompletan dokumenarni film o vjerskim manjinama u BiH pogledajte na OVOM linku.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| InstagramUŽIVO na ovom linku.
