Centralnom svečanošću održanom u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, obilježena je 482. godišnjica kontinuiranog odgojno-obrazovnog rada ove ustanove.
Gazi Hurev-begova medresa osnovana je 26. redžeba 943. hidžretske, odnosno 8. januara 1537. godine. To je ujedno jedina škola u Bosni i Hercegovini koja kontinuirano radi duže od 470 godina, a osnivač je vakif Gazi Husrev-beg.
Povodom obilježavanja historije duge skoro pet stoljeća organizirana je akademija na kojoj su, pored ostalog, dodijeljena posebna priznanja za afirmaciju te odgojno-obrazovne ustanove njezinim svršenicima Džemalu Salihspahiću, bivšem direktoru Gazi Husrev-begove medrese, i Fahiri Fejzić-Čengić, redovnoj profesorici na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kao i brojna druga priznanja i zahvalnice.
Dobitnici zahvalnica su načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić, direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović, doskorašnji direktor BH Telecoma Mirsad Zaimović i Haris Trnka, direktor Elektrodistribucije Sarajevo.
Organiziran je i prigodan vjerski i kulturni program povodom obilježavanja 482 godine rada Medrese.
Reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović na ceremoniji je kazao kako ljudi u obrazovnim ustanovama trebaju uvijek biti svjesni novih izazova.
Dodao je kako sticanje znanja u muslimanskoj tradiciji nije nikada bila strka za skupljanjem informacije više.
Smatra kako škole ne bi trebale da daju samo suhoparne informacije, već bi trebale mladim ljudima ponuditi vještine i vrijednosti koje će od njih načiniti ljude.
“Svjedoci smo uspona isključivih i radikalnih ideologija u Europi i svijetu danas. Na ovaj izazov moramo odgovoriti u duhu naše vjere, hrabro i beskompromisno. Dani pred nama će biti teški, posebno u svijetu koji počiva na isključivosti i strahu od ‘drugoga’. Moramo sačuvati ideje humanizma, otvorenosti i poštivanja različitosti. To je za nas u Bosni i Hercegovini posebno važno. U proteklom ratu i zločinima koji su činjeni, imamo najbolji dokaz kuda te netolerantne i ekstremne ideologije mogu odvesti, i kakvi su njihovi rezultati”, rekao je Kavazović.
Smatra kako čak i kada bi “svi u svijetu i u neposrednoj blizini oko nas odustali od ideje suživota i mira među ljudima, kao što je to bio slučaj toliko puta kroz historiju, mi odustati ne smijemo jer, biti musliman znači biti pozvan da se svjedoči istina, makar svi ljudi bili protiv nas”.
Dodao je kako samo slobodni i obrazovani ljudi, mogu biti odgovorni ljudi ove države i zajednice.
“Naučimo našu djecu da cijene slobodu i rad, da budu slobodni i neovisni o drugima”, kazao je Kavazović.
Direktor Medrese Mensur Malkić u izjavi za medije osvrnuo se na historijat ove obrazovno-odgojne ustanove kao i uspjehe koje su učenici i učenice Medrese postigli u protekloj godini.
Malkić je rekao kako je Gazi Husrev-begova medresa jedan od dokaza da školovanje, obrazovanje i odgoj naroda, ne samo u Sarajevu nego i BiH traje više od 480 godina.
Predstavaljaljući “ličnu kartu“ Medrese, Malkić je kazao kako u njoj radi 89 uposlenika, a 44 su članovi nastavničkog vijeća.
Podsjetio je na uspjehe koje su učenici i učenice Medrese postigli prošle godine na državnim i drugim takmičenjima iz nekoliko oblasti.
Govoreći o investicijama, Malkić je rekao kako su prošle godine obnovljene učionice, kabineti i druge prostorije Medrese. Dobijena je i građevinska dozvola za renoviranje Ženske medrese i u toku su pregovori s potencijalnim donatorima.
“Što se tiče zainteresiranosti za Gazi Husrev-begovu medresu, možemo se pohvaliti da je u ovom teškom periodu, kada je sve manje onih koji se rađaju i nažalost sve više onih koji napuštaju BiH, u zadnje tri godine Gazi Husrev-begova medresa imala povećan broj na prijemnom ispitu. Tako da smo ove godine primili četiri odjeljenja po 30 učenika, to je 120 učenika, a toliko smo ih i odbili”, rekao je Malkić.
Fahira Fejzić-Čengić podsjetila je kako je Gazi Husrev-begova medresa najstarija obrazovna institucija u BiH. Ona je podijelila informaciju o promjenama u nastavnom procesu kroz koji je Medresa prolazila tokom historije.
Podsjetila je i na opasku vakifa Gazi Husrev-bega u vakufnami da se “mora slijediti duh vremena i prostora gdje se nalaze učenici i profesori”.
Dodala je kako Medresa nekoliko decenija dodjeljuje priznanja za dva bivša učenika/učenice koja su u određenom vremenskom periodu postigli značajne uspjehe.
Upitana za značaj jedne ovakve ustanove u BiH, Fejzić-Čengić smatra kako je svaka kontinuirana pojava izuzetno bitna u socijalnim okvirima.
“Sve što je kontinuitet i posvećenost iznimno je važno. A, edukacija i obrazovanje je trajni napor”, dodala je Fejzić-Čengić.
Podsjetila je na brojne medrese u zemlji, uz opasku da je Gazi Husrev-begova dugo vremena bila jedina i da je uvijek imala neku vrstu elitnog nastavnog kadra.
Dobitnik priznanja Salihspahić kazao je kako je Medresu završio 1955. godine i da je na svečanoj sjednici istakao ulogu i značaj prosvjete. Istakao je kako prosvjeta spada u red najvažnijih društvenih djelatnosti.
“U čijim je rukama odgoj, njegova je budućnost“, rekao je Salihspahić, koji je uposlenike Medrese zamolio da čuvaju renome prosvjetnog radnika.
Dodao je kako Medresa spada u red najstarijih odgojno-obrazovnih ustanova, ne samo u BiH nego možda i šire.
Usporedio je današnje vrijeme i rad obrazovnih ustanova, s onim prije nekoliko decenija te kazao kako je došlo do brojnih promjena.
“Taj duh vjere, taj duh medrese se pomalo, u savremenom dobu, da ne kažem izgubio, ali se promijenio. Autoritet profesora, autoritet odgajatelja se znatno promijenio”, kazao je Salihspahić, koji smatra kako je prije bilo više poštovanja prema prosvjetnim radnicima.
Dževad Hodžić, direktor Uprave Rijaseta IZ za obrazovanje i nauku, kazao je kako 482 godine rada škole nije mala stvar. Hodžić je kazao kako ova medresa ima posebno mjesto i značaj u široj društvenoj zajednici.
“Značaj Gazi Husrev-begove medrese, prije svega, proizlazi iz činjenice da je to najstarija obrazovna institucija, ne samo u IZ, nego najstarija organizirana obrazovna institucija kod Bošnjaka uopće, i u BiH i u regionu. To je ujedno i stoljećima najprestižnija obrazovna institucija, koja je u ranijim nekim razdobljima imala status visoke obrazovne institucije”, rekao je Hodžić.
Pojasnio je kako je riječ o najutjecajnijoj obrazovnoj instituciji u BiH, s obzirom na to da je stoljećima obrazovala i odgajala, ne samo imame nego i kadije, sudije, pravnike, pisce, državnike…
Smatra kako je najznačajniji utjecaj to što stoljećima odgaja i obrazuje ljude koji u duhovnom pogledu predstavljaju lidere.
Svečanosti su prisustvovali visoki zvaničnici vjerskog, kulturnog i javnog života Bosne i Hercegovine.
N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.
