Gošća Novog dana na N1 televiziji bila je Ermina Salkičević-Dizdarević, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Ukupna vanjskotrgovinska razmjena je u 2014. – bez obzira na sve probleme – bila viša nego 2013. Zabilježen je rast izvoza, uvoza i deficita.
“Otprilike mi nikada ne trebamo biti zadovoljni kada imamo trgovinski deficit. Ipak, BiH je napravila izvoz veći u 2014. nego u 2013. godini. I ne trebamo zaboraviti maj 2014. i period poplava koji je dosta unazadio privredne subjekte i njihove rokove isporuka”, rekla je Dizdarević za N1.
Na pitanje kolike su štete od poplava, gošća Novog dana kazala je da su izuzetno velike.
“Zaista velike, prema podacima stručnjaka. 50 općina u BiH je oštećeno, a najviše je pretrpila poljoprivreda. Na 266 miliona KM se procjenjuje šteta. Ipak moramo se nositi s tim i truditi se da se vratimo na početnu poziciju.”
Uvoz BiH je porastao za otprilike 7%, u odnosu na 2013.
“Najveći trgovinski partneri BiH su Njemačka, Italija, Srbija i Hrvatska. Po obimu Hrvatska je odmah iza Njemačke u sektoru uvoza. U segmentu izvoza Njemačka, Italija i Hrvatska su najveći partneri naše države. Što se tiče grana privrede, u autoindustriji je najveći procenat izvoza, zatim drvna industrija, a onda je solidan izvoz na planu farmaceutskih proizvoda“, rekla je zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Aktiviranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju dobilo je zeleno svjetlo.
“To znači jako puno posla u administrativnom smislu. Ne vidim da smo kapacitirani s jedne strane, a s druge strane nisam sigurna da mogu napraviti procjenu kako će cijeli proces izgledati. Ako budemo na pravi način radili i ispunjavali obaveze to će osjetiti i proizvođači koji željno očekuju izlazak na trzište EU koje je ogromno”,
Nakon ulaska Hrvatske u EU, proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda dovedeni su u posebno težak položaj. Šest mjera je zadano bh. vlastima, kako bi se omogućio izvoz ovih proizvoda u EU.
“Imali smo kontrolu prošle godine i nismo zadovoljni nalazom. Dobili smo preporuke kako bi popravili nedostatke. Jako je važna ozbiljnost inspekcijskog organa. Problem predstavlja vertikalna komunikacija i to su ključni nedostaci.”
I s CEFTA-om je bilo problema. Hrvatska je sada članica EU, ali se od BiH i dalje traži “tradicionalna trgovina”.
“Hrvatska je sa svojim postankom članice EU izašla iz CEFTA-e i mi smo kao zemlja bili dužni da SSP prilagodimo tome. Tehnička komisija je shvatila da Hrvatska ulaskom u EU sa sobom nosi sve benificije koje je imala po sporazumu CEFTA-e i to je neprihvatljivo. Mislim da će se na kraju postaviti kao političko pitanja, ali nadam se da će novo Vijeće ministara voditi interesima BiH. Ovo je rijedak primjer da je BiH stavila interes države i svojih građana na prvo mjesto”, smatra gošća jutarnjeg programa N1 televizije.
Od 1. januara ove godine važi EFTA – riječ je o trgovini s Islandom, Lihtenštajnom, Norveškom i Švicarskom.
“Ovo je jedini sporazum u kojima BIH ima suficit“, rekla je Ermina Salkičević-Dizdarević.