Milorad Dodik je u Briselu govorio o Bosni i Hercegovini kao lider sa jasnom državničkom vizijom, nazivajući sebe „pragmatičnim“ političarem. Šta je motiv njegove pragmatičnosti?

“Nemam vremena za dangubu. Ako zajedno s drugim kolegama u Predsjedništvu, najduže za godinu, ne uspijem vratiti Bosnu i Hercegovinu (BiH) sa sadašnjeg puta samouništenja na pravi put, ja napuštam Predsjedništvo, vraćam se u Banjaluku pa neka sve propadne”, kazao je Milorad Dodik novinaru Agencije Sense i saradniku Al Jazeere Zekerijahu Smajiću u Briselu. Dodik kaže da je to „iako ne baš doslovno tako“ rekao i visokim zvaničnicima Evropske unije pozivajući ih da BiH ne postavljaju preteške uslove za kandidatski status.

Dodik je kazao i da nije sporna teritorijalna cjelovitost BiH, već njena nefunkcionalnost. Ponovio je da srbijanski funkcioneri u njegovom prisustvu nikada nisu govorili o rasturanju BiH. „Mi smo realisti”, rekao je Dodik. Dodao je da u ovom času BiH vidi kao „karikaturu od države“ i da bi je volio vidjeti kao „harmoničnu zajednicu sastavljenu od dva ravnopravna entiteta u kojoj niko nikoga ne negira, niti iko ikome smeta da napreduje”. Naglasio je da je BiH složena država, da nema izgleda da u skorijoj budućnosti postane građanska, a da „nikada neće biti unitarna”.

“Klasična dodikovska retorika”

Odgovarajući na pitanje da li se njegovi posljednji nastupi mogu smatrati „preobraženjem” iz srpskog nacionaliste u reformistu od državnog, a ne samo entitetskog značaja, Dodik je odgovorio da je spreman dati sve od sebe kako bi građani ostali u BiH, kako bi se gradili autoputevi, gasovodi i drugi objekti. Pozvao je „službeno Sarajevo“ da se odrekne politike „podaništva“, a tamošnje političare da se počnu ponašati „državnički“. „Ja sam transparentni pragmatičar koji na BiH gleda očima realiste i tako se i ponašam. Svi me baš u tome i ne razumiju dobro, ali to nije do mene“, kazao je Dodik.

U prvim reakcijama, kolumnista Dragan Bursać kaže da je ovo „klasična dodikovska retorika“. „Dodik ovako govori da bi ostao u medijskoj žiži. Samo ga pratite, za par sedmica će ponovo pričati o otcijepljenju Republike Srpske (RS). Kako takvom čovjeku bilo šta vjerovati? Strašno je i žalosno što je u Predsjedništvu i što kao predsjedavajući hoda po onim zemljama gdje ga još puštaju. Bilo bi dobro zabilježiti ove njegove izjave i uporediti ih sa početkom kampanje za lokalne izbore 2020. godine”, kaže Bursać za Deutsche Welle.

Prevrtljiva politička uloga

Podrobnije analize, međutim, upućuju na zaključak da su promjene moguće, posebno u politici „pragmatičnog“ Milorada Dodika kojeg je međunarodna zajednica svojevremeno „na tenkovima dovela na vlast u RS-u“. Govoreći o Dodikovim motivima i eventualnim pritiscima pod kojima bi on mogao promijeniti odnos prema sopstvenoj državi, bosanskohercegovački novinar Amir Sužanj podsjeća da je Milorad Dodik posljednjih nekoliko godina proveo u svojevrsnoj diplomatskoj izolaciji.

„Ne treba zaboraviti da su ga kao predsjednika RS-a primali samo visoki zvaničnici u Beogradu i Moskvi i da su mu sva druga vrata bila zatvorena. To je na međunarodnom planu bila cijena njegove nacionalističke platforme, kojom je osvajao izbore u RS-u. Međutim, Dodik bi se lako opet mogao transformisati u kooperativnog funkcionera. Za to postoje dva razloga. Ostanak na dosadašnjem kursu sukoba sa zapadnim političkim krugovima za njega bi, bez obzira na poziciju na domaćem planu, značilo odlazak u političku prošlost, jer takva vrsta međunarodne izolacije svakom političaru nosi neminovan kraj. S druge strane, pragmatični evropski diplomatski krugovi svjesni su Dodikove prevrtljive političke uloge i pružiće mu priliku za političku transformaciju. Njihova logika je jednostavna. Ako se Dodik za kratko vrijeme od kooperativnog pulena međunarodnih krugova koji su ga na tenkovima i doveli na vlast, zbog pragmatičnih razloga i u dnevnopolitičke svrhe pretvorio u krutog ultranacionalistu, zašto se zbog političkog pragmatizma opet ne bi transformisao u kooperativnog lidera spremnog na kompromise? Tako bi evropski krugovi kupili svoju nekadašnju uzdanicu, izmičući je iz sfere ruskog uticaja”, kaže Sužanj za Deutsche Welle.

Cijena političkog preobražaja

Sužanj podsjeća da su Dodikovi politički ideali uvijek bili podređeni njegovoj sklonosti ka političkim beneficijama, zbog čega ga na Zapadu tretiraju kao „potkupljivog politikanta”. Sužanj naglašava da je Dodik dolaskom u Sarajevo i stupajući na funkciju u državnom Predsjedništvu „izašao iz političke provincije u kojoj je bio dugi niz godina kao visoki funkcioner RS-a”.

„Dodik će iskoristiti svaku šansu da sebi opet priskrbi politički kredibilitet na međunarodnom planu, pa i po cijenu postepenog i neprimjetnog skretanja s kursa beskompromisnog borca za interese RS-a. Međutim, ako njegova očekivanja od evropskih krugova ne budu ispunjena, odnosno ako u briselskim zdanjima budu pokušali taktizirati s njegovim povratkom u krug ‘kooperativnih političara’, nema nikakve sumnje da će Dodik ponovo prizivati ‘izvorni’, ‘autentični’ i ‘funkcionalni’ Dayton, nastojeći da BiH vrati u kriznu zonu, vodeći je preko RS-a direktno u sferu ruskog uticaja u ovom dijelu Evrope. On je to spreman učiniti čak i po cijenu nestabilnosti i konflikta usko vezanih za situaciju na Kosovu”, kaže Sužanj.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik je u ponedjeljak evropskim zvaničnicima u Briselu uručio odgovore BiH na dodatna pitanja iz upitnika Evropske komisije. Zvaničnici BiH, među kojima i Dodik, nadaju se kandidatskom statusu ove zemlje za punopravno članstvo u EU do kraja 2019. godine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad