U samo nekoliko mjeseci kompanija M:tel, čiji je većinski vlasnik Telekom Srbije kupila je kompaniju Blicnet u Banjoj Luci, jednog od vodećih kablovskih operatera za televiziju, internet i telefoniju u BiH, te postala stopostotni vlasnik privatnog telekomunikacionog i kablovskog operatera Telrad Net iz Bijeljine.
Iako je direktor RAK-a jučer kazao kako je Konkurencijsko vijeće odbilo kupovinu kompanije Elta, zvanične potvrde za ovo nema, naprotiv, doznajemo kako pregovori o kupovini nisu zaustavljeni. Ono što u RAK jesu kazali, a u Vijeću ministara potvrdili da će se tražiti dodatne informacije i pojašnjenja.
“Mi ćemo postaviti pitanje Konkurencijskom vijeću i mediji treba u tome da pomognu postavljajući isto pitanje. Zatražićemo objašnjenje dosadašnjih i planiranih budućih procesa. Ono što se sigurno neće desiti jeste da neko bude operater na samo jednom delu Bosne i Hercegovine, a da se tretira da je na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine čime ne prelazi granice i propozicije monopola. Vrlo detaljno i precizno ćemo pratiti rad Konkurencijskog vijeća BiH”, poručio je Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
Mi smo poslušali Denisa Zvizdića i zatražili pojašnjenje od Konkurencijskog vijeća, no oni su nas uputili na njihov portal i odluke po kojima je koncentracija M:tel-a dopuštena. Prema Zakonu o konkurenciji, dominantni položaj ima privredni subjekt sa 40 posto i više udjela na relevantnom tržištu. M:tel, podsjetimo, u svom vlasništvu, također, ima kompaniju kablovskog interneta i fiksne telefonije, Logosoft. Uz Eltu, Telekom Srbije, kroz MTEL u potpunosti bi preuzeo monopol nad telekomunikacijskim i internet tržištem u Republici Srpskoj, posredno i medijskim.
“Mislim da tu Mtel još uvijek nije prešao vrh dopuštene koncentracije na nivou BiH. Drugačija je situacija kada gledamo tržište Republike Srpske. M TEL čak ako želi još da kupi nek kablovske operatre u BiH, mislim da su Konkurencijskom savjetu su vezane ruke, nema puno mehanzma da spriječi, jer se tržišna koncentracija mjeri na nivou BiH i on taj vrh neće preći”, upozorava Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba
Dok se bosanskohercegovačkim medijima nude ekskluzivni ugovori za distribuciju kanala putem njihove platforme, prema dostupnim informacijama, telekom Srbije preko M:tel-a pregovara i o kupovini najuticajnijih portala na poručju cijele BiH.
Regulatorna Agencija za komunikacije može da utiče isključivo na elektronske medije, međutim kad su u pitanju prinatni mediji i i portali, tu je nemoguće bilo što uraditi. Konkurencijsko vijeće jeste nadležno, ali koncentracija vlasništva u medijima mnogo je opasnija nego koncentracija u nekim drugim kompanijama. Stoga se bojim ni da Konkurencijko vijeće nije dovoljno sofisticirano za ovaj problem, ističe i Rubina Čengić, novinarka Otvorene mreže.
Televizijske kuće, telekomunikacije i Internet, i monopolizacija nije dobra. Poput medijske scene u Srbiji kojom je, prema izvještajima, ovladao Aleksandar Vučić, postoji bojazan da slična moć skoncetriše i u BiH, ili kako kako naglašava Željko Raljič iz Centra za slobodno novinarstvo:
“Monopolizacija nije dobra. Može se odraziti na rad medija, na slobode, ali i demokratiju.Mi znamo da je u zemljama u tranziciji demokratija krhka, i zato je važno da do jedne takve dominacije, odnosno monopola ne dođe u BiH, bez obzira od koga dolazila”, kaže Raljić.
Jedno od pitanja na koje je Bosna i Hercegovina odgovorila u Upitniku Evropske komisije, bilo je „Kakvo je trenutno stanje i koja pravila postoje vezano za koncentraciju vlasništva nad medijima“ Iako je zvanični odgovor jednostavan, BIH ima Zakon o konkurenciji, ovi i slični događaji pokazuju kako je rizik od koncentracije vlasništva nad medijima ili koncentracije uticaja itekako prisutna u BIH. Sudeći po blagim reakcijama, bh. politika je malo ili nikako je svjesna ovog problema.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android |iPhone/ iPad
