Kako javlja reporter N1 televizije Zvonko Komšić, Karadžić se u sudnici pojavio u pratnji dva policajca. Sjedio je mirno i na kraju je skinuo dioptrijske naočare u onom trenutku kad ga je Sudsko vijeće progasilo krivim.

Mehanizam za međunarodne krivične sudove danas je izrekao pravosnažnu presudu Radovanu Karadžiću za genocid i druge zločine počinjene u BiH u periodu između 1992. i 1995. godine. Sudija je rekao da je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja te ga osudio na doživotni zatvor.

Joensen je rekao da Karadžić nije pokazao da je Prvostepeno vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Direktivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je naredio da se stvore “nepodnošljivi uslovi bez nade za dalji opstanak”.

Zaključci prvostepene presude u vezi sa Srebrenicom se u principu tiču saznanja optuženog za dešavanja u Srebrenici. Mora se naglasiti da je i tokom postupka i u žalbi a i u vezi sa predlaganjem novih dokaza, optuženi Karadžić najviše naglašavao svoj navod da nije imao saznanja za događaje u Srebrenici prije i tokom samih dešavanja, te da je saznao tek naknadno.

Direktiva 7 je inače osnovni dokument koji se tiče zaključaka o UZP za Srebrenicu, a kao takav je tretiran i u predmetu Popović et al, Mladić, Tolimir i sl.

Žalbeno vijeće nije našlo greške u rezonovanju prvostepenih sudija u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice.

Progon Bošnjaka sa područja Srebrenice se odnosi na prisilno preseljenje žena, djece i staraca sa područja Srebrenice, javlja BIRN.

Detalji dosadašnjeg izricanja presude Radovanu Karadžiću

U toku je izricanje presude Radovanu Karadžiću. Sudija Joensen nije čitao čitavu presudu. U uvodnom dijelu, sudija Joensen je naveo koje je funkcije Karadžić imao tokom rata, i dao presjek postupka do sada, kada je donesena prvostepena presuda, javio je BIRN.

Prva tačka žalbe koju se adresiralo Žalbeno vijeće je navod Karadžića da nije imao pošteno suđenje.

Žalbeno vijeće je zaključilo da je prekršeno pravo na odbranu zato što Karadžić nije bio prisutan tokom posjeta na mjesta zločina.

U svim ostalim dijelovima, zaključeno je da nije prekršeno pravo na Odbranu.

Govoreći o žalbama koji se tiču zaključcima o progonu, Joensen je rekao da Odbrana nije pokazala da je prvostepeno Vijeće pogriješilo u rezonovanju.

“Karadžić samo u svojoj žalbi navodi svoja neslaganja s zaključcima prvostepenog Vijeća”, rekao je Joensen.

Govoreći o oslanjanju na prethodno utvrđene činjenice, što je Karadžić naveo da ga je “oštetilo”, sudija Joensen je rekao da Odbrana nije pokazala štetu koja je nastala pri oslanjanju na prethodno utvrđene činjenice iz drugih predmeta u Haagu.

Međutim, u odnosu na dva incidenta, Žalbeno vijeće je reklo da je utvrđeno da se prvostepeno Vijeće oslanjalo samo na utvrđene činjenice, i zbog toga su samo ova dva incidenta preinačena u oslobađajuća.

Žalbeno vijeće bavilo se zaključcima o dešavanjima u Sarajevu. U vezi s incidentom na Markalama 1, Žalbeno vijeće je navelo da Karadžić nije dokazao pogreške pri zaključivanju.

“Karadžić je podbacio da utvrdi greške u vezi sa zaključkom prvostepenog vijeća”, rekao je sudija Joensen, prenosi BIRN.

Žalbeno vijeće je zaključilo Karadžićevu namjeru da učestvuje u udruženom zločinačkom poduhvatu za zločine u Sarajevu na osnovu “brojnih dokaza i izjava”, rekao je sudija Joensen.

“Žalbeno vijeće ne nalazi kvalitetne argumente u vezi s žalbom Karadžića da nije namjeravao da učestvuje u zločinima u Sarajevu”, rekao je sudija.

U slučajevima kada je Karadžić izdao naređenja da se ne gađaju civili u Sarajevu, zaključeno je da se to dešavalo kada su bili neki pregovori ili diplomatski sastanci, te su bili politički motivisani. Karadžić nije ukazao na grešku u presudi prvostepenoog vijeća.

Sudija Joensen se sada bavi zaključcima koji se tiču genocida u Srebrenici, javlja BIRN.

Žalbeno vijeće MMKS potvrdilo Karadžićevu namjeru da učestvuje u udruženom zločinačkom poduhvatu za zločine u Sarajevu.

Počelo je izricanje presude Radovanu Karadžiću. Ulazi Sudsko vijeće. Registrar počinje prozivati stranke u postupku. Karadžić je obučen u crno odijelo sa bijelom košuljom. Upravo je nazvao dobar dan svima, javlja BIRN.

Sudija Joensen neće čitati čitavu presudu. U uvodnom dijelu, sudija Joensen je naveo koje je funkcije Karadžić imao tokom rata, i dao presjek postupka do sada, kada je donesena prvostepena presuda. Karadžić djeluje mirno dok sluša sudiju.

U Memorijalnom centru Potočari okupljaju se preživjele žrtve genocida u Srebrenici gdje će pratiti izricanje drugostepene presude Radovanu Karadžiću. Saglasni su da Radovan Karadžić treba da bude osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu, ali i da bude presuđen po svim tačkama optužnice.

Majka Saliha Osmanović iz mjesta Dobrak, koje se nalazi na rijeci Drini, na samoj granici sa Srbijom, kaže da očekuje da će Karadžić biti osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.

“Doživotna zatvorska kazna. Iako ni to nije utjeha, jer nama naše voljene niko ne može vratiti”, kaže Saliha.

Potocari uoci presude. #presudaKaradzic @N1infoSA pic.twitter.com/N2DOArQfRb

— Adisa Imamovic (@adisa_imamovic) March 20, 2019

Presudu Radovanu Karadžiću iščekuju u Potočarima kod Srebrenice.

Ocekuju dozivotnu zatvorsku kaznu. #Potocari #presudaKaradzic @N1infoSA pic.twitter.com/vbWG50uGtF

— Adisa Imamovic (@adisa_imamovic) March 20, 2019

Nepoznati muškarac pojavio se danas ispred zgrade Haškog tribunala uoči presude Radovanu Karadžiću. Kako javlja reporter N1 Zvonko Komšić koji je svjedočio ovom događaju, navedena osoba je nosila transparent na kojem je pisalo da je Mehanizam politički sud i da nije bilo dokaza da se osude Ratko Mladić i Radovan Karadžić.

Kako je javio naš reporter, nakon što se nepoznati muškarac pojavio ispred zgrade, prišli su mu pojedini članovi porodica žrtava i udruženja i došlo je do manjeg incidenta.

“On je u tom trenutku počeo da bježi, krenula je tada i grupa za njim. Otišao je odavde i rekao da ide po pištolj pa će se vratiti”, naveo je naš reporter.

Kako je javio, cijeli slučaj je proizveo malu nelagodu među porodicama žrtava.

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

Više od 250 akreditiranih novinara želi pratiti izricanje presude Radovanu Karadžiću, javlja reporter N1 televizije Zvonko Komšić koji prati ovaj događaj uz napomenu da će sutrašnji prenos iz Haaga, biti emitovan s odgodom od pola sata.

Hellena Egleston, glasnogovornica Mehanizma u Hagu, koji izriče presudu Karadžiću za N1 je kazala da je zbog slučaja Praljak i njegovog trovanja pred milionima gledatelja, odlučeno da sutrašnji prijenos ide s odgodom od pola sata.

O ovoj odluci, ali i ostalim događajima u pripremi izricanja sutrašnje presude, gledajte u informativnim emisijama N1 televizije.

Aktivista Nihad Aličković kazao je za N1 da je u iščekivanju presude Radovanu Karadžiću došlo do manjeg incidenta nakon što je policija pokušala ukloniti transparent s plata ispred zgrade Mehanizma međunarodnih kaznenih sudova u Haagu. Informaciju je potvrdila i Munira Subašić, predsjednica Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepe.

Sudija Joensen trenutno obavlja funkciju sudije MMKS-a i jedan je od troje dežurnih sudija u ogranku MMKS-a u Arushi, a obavljao je i dužnost predsjednika i predsjedavajućeg sudije Pretresnog vijeća Međunarodnog krivičnog suda UN-a za Ruandu (MKSR). U aprilu 2013. je reizabran za predsjednika MKSR-a i tu je funkciju obavljao sve do zatvaranja tog suda 31. decembra 2015. Za sudiju MMKS-a, institucije koja je nasljednik MKSR-a i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), izabran je u decembru 2011. Između ostalog, obavljao je i funkciju međunarodnog sudije u Misiji UN-a na Kosovu (UNMIK) od 2001. do 2002. godine.

Nakon okončanja žalbene faze, konačnu presudu Karadžiću, koji se tereti za najteže zločine počinjene na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, trebao bi saopćiti predsjedavajući Žalbenog vijeća MMKS-a sudija Vagn Prüsse Joensen.

Uz predsjedavajućeg Žalbenog vijeća, danskog sudiju Joensena, sastav tog vijeća čine sudije – William Hussein Sekule iz Tanzanije, José Ricardo de Prada Solaesa iz Španije, Graciela Susana Gatti Santana iz Urugvaja i Ivo Nelson de Caires Batista Rosa iz Portugala.

Pretresno vijeće Haškog tribunala (ICTY) oglasilo je Karadžića krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, uključujući istrebljenje, ubistva, deportacije i druga nehumana djela (prisilno premještanje), kao i za teroriziranje stanovnika Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem tokom višegodišnje opsade glavnog grada BiH, te za uzimanje pripadnika tadašnjeg UNPROFOR-a za taoce.

Istom presudom, nepravomoćno je oslobođen krivnje po optužbama za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u drugih sedam općina u BiH.

Pretresno vijeće je onda zaključilo da je Karadžić počinio te zločine putem sudjelovanja u sklopu udruženih zločinačkih poduhvata (UZP), a s ciljem da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su Srbi polagali pravo i to činjenjem zločina u općinama širom BiH.

Između ostalog, Karadžić je prvostepenom presudom oglašen krivim za sudjelovanje u UZP-u čiji je cilj bio širenje terora među civilima glavnog grada BiH provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja civilnog stanovništva, te u UZP-u sa zajedničkim ciljem da se pripadnici UN-a uzmu za taoce kako bi se NATO prisilio da se uzdrži od vazdušnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba i u UZP-u radi eliminiranja Bošnjaka iz Srebrenice u julu 1995. godine.

Optužnica Karadžića, koji je optužen za najteže zločine počinjene na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, tereti po ukupno jedanaest tačaka – dvije za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti i četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja koje su počinile srpske snage tokom rata u BiH, za što je u prvostepenom postupku 24. marta 2016. godine osuđen na 40 godina zatvora.

Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva, koji se nalazi u Hagu, kazao je za N1 da je na današnji dan 1993. godine ubijena njegova kćerka.

“Sada ću se naći licem u lice sa krvnikom Radovanom Karadžićem, ne odaje dojam ni trunke kajanja. Zaslužena kazna i ono što ja očekujem je kazna doživotnog zatvora, potvrda svih kaznenih djela iz prvostepene presude. Imamo očekivanja da bude kazna i za genocid u drugim opštinama, posebno u Prijedoru. Ipak, u meni je neka doza skepse da će to biti neki kompromis kako bi se zadovoljile žrtve kaznom doživotnog zatvora, a na neki način skidanja odgovornosti za neka kaznena djela gdje bi bila povezana SR Jugoslavija odnosno Srbija sa zločincima sa Pala u to vrijeme. To je bio jedan zajednički projekt, projekt stvaranja velike Srbije. Jedan od najvažnijih aktera u realizaciji tog projekta je Radovan Karadžić”, kazao je Grabovica za našu televiziju.

Porodice žrtava okupljaju se ispred zgrade Haškog tribunala gdje će danas od 14 sati biti izrečena presuda Radovanu Karadžiću koji je optužen za genocid i druge teške zločine počinjene u Bosni i Hercegovini u razdoblju 1992-1995. Porodice žrtava očekuju potvrdu prvostepene presude, ali i osudu kada je u pitanju dio optužnice koji se odnosi na genocid u nekoliko drugih opština u BiH.

“Mi očekujemo danas da zločinac Karadžić dobije doživotnu kaznu, ne samo da mu se sudi za genocid u Srebrenici nego i u drugim opštinama, jer je njegova vojska i policija počinila genocid u svim općinama. Znamo svi da je Radovan Karadžić bio vrhovni komandant, da je naređivao i komandovao vojsci i policiji, a da je presudom suda potvrđeno da je vojska i policija počinila genocid u Srebrenici. Nije samo nanio bol nama majkama koje 24 godine patimo, Bošnjakinjama, nego i majkama Hrvaticama i Srpkinjama. Naša patnja se neće završiti dok smo žive”, kazala je za N1 Munira Subašić, predsjednica udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa.

Izricanje presude Radovanu Karadžiću pratite danas u programu N1 televizije, u specijalnom programu od 12:00 do 18:45 sati.

Reporteri N1 televizije izvještavaju iz Haga, Sarajeva, Srebrenice, Prijedora, Banjaluke, Pala, Zagreba i Beograda.

Ostanite uz nas u cjelodnevnom programu.

Donosimo ekskluzivne razgovore, brojna svjedočenja i analize.

Nakon direktnog prijenosa izricanja presude, uživo pratite prve reakcije iz Bosne i Hercegovine, regije i svijeta.

Predsjednica Udruženja “Žena – žrtva rata” Bakira Hasečić kazala je za N1 da očekuje da će ”pravda pobijediti” komentarišući današnje izricanje drugostepene presude bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.

Optužnica Karadžića tereti po ukupno jedanaest tačaka – dvije za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti i četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja koje su počinile srpske snage tokom rata u BiH, za šta je u prvostepenom postupku 24. marta 2016. godine osuđen na 40 godina zatvora.