Još jedno neriješeno pitanje između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koje je aktualizovano posljednjih dana jeste i namjera službenog Zagreba da odlaže nuklearni i radioaktivni otpad na Trgovskoj gori u neposrednoj blizini granice s BiH i naseljenih mjesta. Predstavnici svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini danas su rekli odlučno "ne" takvim namjerama, upozoravajući na sva štetna dejstva koja godinama mogu nastati na širem području Krajine, ukoliko se namjera Vlade Hrvatske ispuni. Iste stavove dijeli i gradonačelnik Petrinja Darinko Dumbović.

Parlamentarci, resorni ministri, stručnjaci rekli su “ne” uništavanju rijeke Une. Nacionalnog parka prirode. Ne je rečeno uništavanju poljoprivrednih zemljišta. Ne i ugrožavanju zdravlja stavnovnika u brojnim krajiškim općinama. Riječ je o 230 hiljada građana.

“Republika Slovenija je predložila vlastima Republike Hrvatske mjesto Vrbine kao mjesto gdje nije naseljeno, dislocirano je da je to najpogodnija lokacija za skladištenje i preostalih 50 posto hrvatskog dijela nuklearnog otpada koji je nastao radom nuklearne elektrane Krško. I, ne. Iz razloga kažu, blizu je možda vodozahvat rijeke Save, tu se Zagrab snabdijeva vodom, i Zagrepčani piju vodu, što znači da naši stanovnici su stanovnici drugog reda, da oni mogu piti vodu iz rijeke Une. Nismo dovoljno oštri”, smatra Srebrenka Golić, ministrica prostornog uređenja, ekologije RS.

Za 10 do 15 godina, ukoliko se krene s odlaganjem otpada, Trgovska gora, odnosno Čerkozovac, postat će evropsko odlagalište, navodi Golić. Sličnog mišljenja i federalna resorna ministrica Edita Đapo.

“Ukoliko je Hrvatska spremna da plati danak od 4.000 stanovnika Općine Dvor, BiH ne može plaćati taj danak da na samim vratima ima odlagalište nuklearnog otpada. Upravo zato što se taj otpad ne odlaže 10, 15 godina ili 50 pa će se kasnije rekultivisati u deponiju ili pretvoriti u neki park, nego je to deponija koja će tu stajati sljedećih 250 hiljada godina”, pojašnjava Đapo.

Lokalitet odlaganja je trusan. Postoji opasnost od prirodnih nesreća. Zemljotresa, poplava, klizišta. To bi izazvalo katastrofu, jer je namjera da se nuklearni otpad odlaže samo 800 metara od rijeke Une, navode ministrice.

“I šta da to stanovništvo radi, da se bave poljoprivredom, da se bave pčelarstvom, da se bave uzgojem kestena? Ne, taj proizvod niko neće kupiti i taj proizvod pod plaštom ‘nuklaerni’ niko ne bi koristio. Prvi vi. Prva ja”, ističe Golić.

Jednako je zabrinut i gradonačelnik Grada Petrinja, Darinko Dumbović. Saborski zastupnik, danas jedini prisutan iz susjedne države u Parlementu Bosne i Hercegovine. Ovo je posljednja šansa, kaže Dumbović. Da se zajedno izbore – protiv.

“Ako bi došlo do konačnog rješenja to ne bi bilo dobro. Jer ono područje onda nema perspektivu, i Vlada RH slobodno može donijeti odluku da je to neprespektivno područje, da mi tu nemamo života i da u tom životu ćemo izgubiti na kraju vjerodostojnost kao ljudi i ne mogu zamisliti da to završi u neposrednoj blizini gdje živi s lijeve i desne obale preko 300 tisuća ljudi”, poručuje Dumbović.

Priča je ujedinila politiku u BiH. I pozicija i opozicija. Federacije i Republika Srpska – svi su protiv odluke hrvatske Vlade.

“Ovo nije priča i to želim naglasiti ni o kakvoj antihrvatkoj histeriji niti to smije biti, Hrvatska je naša susjedna zemlja, biće naš susjed i sutra, i prekosutra, za 10 i za sto godina i zauvijek. Mi želimo da razvijemo dijalog i u duhu dobrosusjedskih odnosa rješavamo ovaj problem”, kaže Saša Magazinović, zastupnik SDP u Parlamentu BiH.

Već prethodno je reagovalo i Predsjedništvo BiH i to jednoglasno sva tri člana, te su uputili dopis predstavnicima hrvatskih vlasti zatraživši da preispitaju svoju odluku, da odustanu od namjere da odlažu nuklearni otpad na samoj granici sa BiH. U suprotnom postoje pravni mehanizmi, međunarodni sudovi, arbitraže za kojima će BiH posegnuti ukoliko to ne bude moglo biti dogovoreno, da tako kažem, mirnim putem.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad