Počele su pripreme za obilježavanje 24. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone UN-a" Srebrenica iz jula 1995. godine. Trenutno je za kolektivnu dženazu spremno 12 posmrtnih ostataka, dakle, porodice su se izjasnile da žele ukopati nekompletna tijela svojih najmilijih.

Iz godine u godinu sve je manje informacija o masovnim grobnicama u kojima se nalaze ubijeni Srebreničani. Trenutno se traga za još oko 1.000 osoba. Međutim, u Podrinje identifikacionom centru u Tuzli identificirano je još više od 40 žrtava za koje se porodice još uvijek nisu izjasnile da li ih žene ukopati u julu ove godine.

Uglavnom se radi o nekompletnim posmrtnim ostacima pa porodice čekaju da li će se naći i preostali dijelovi tijela žrtava ubijenih u srebreničkom genocidu počinjenom u julu 1995. godine.

Iz Organizacionog odbora ovogodišnjeg obilježavanja uputili su apel porodicama da daju saglasnost za ukop kako bi posmrtni ostaci Srebreničana pronašli svoj smiraj u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.

Nermin Alivuković, sekretar Organizacionog odbora za obilježavanje 24. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” Srebrenica iz jula 1995. godine, podsjetio je da su do sada održana dva sastanka ovog tijela – inicijativni na kome su izabrani rukovodioci koji će ove godine voditi Organizacioni odbor i prvi sastanak Organizacionog odbora na kome je izabrano 12 predsjednika pododbora.

“Sve pripreme oko ovogodišnjeg obilježavanja 11. jula i godišnjice genocida će ići u nešto opuštenijoj atmosferi s obzirom da su u organizaciji ljudi sa dugogodišniim iskustvom. Vjerujm da će sve pripreme biti završene na vrijeme kako bi spremno dočekali 11. juli i na dostojanstven način, kako to zaslužuju žrtve srebreničkog genocida, obilježili taj dan”, rekao je Alivuković.

“Marš mira”, jedna od glavnih aktivnosti obilježavanja godišnjice genocida, i ove godine će okupiti veliki broj učesnika iz Bosne i Hercegovine, Evrope, ali i cijelog svijeta.

“Možemo reći da je to jedna od glavnih aktivnosti, pored dženaze, koja okuplja hiljade učesnika kako iz BiH tako i cijelog svijeta. Već su otišli određeni zahtjevi prema institucijama koje će finansirati, prije svega, sanaciju određenih trasa na Maršu mira”, pojasnio je Alivuković.

Vjeruje da će osobe iz pododbora čim to vremenske prilike dozvole obići trasu i vidjeti šta treba popraviti. Alivuković je izrazio nadu da neće biti kao prošle godine kada zbog vremenskih neprilika nije bilo moguće da učesnici “Marša mira” idu trasom Kameničko brdo-Buljim, kojom su se kretali Srebreničani u julu ‘95.

“Vjerujem da ćemo ove godine imati bolje vremenske uslove i da se prvi put prođe tom trasom na kojoj se još uvijek nalaze predmeti Srebreničana koji su bježeći pred agresorom ostavljali sve iza sebe”, poručio je Alivuković.

Već stižu određene najave za učešće u “Maršu mira”.

“Zainteresovani se mogu i putem Facebooka i web stranice informisati i već prijaviti svoje učešće na ovogodišnjem Maršu mira”, rekao je Alivuković.

Do sada je identifikovano 12 žrtava genocida koje će biti ukopane u mezarju Memorijalnog centra Potočari – Srebrenica 11. jula.

“Vjerujem i iskreno se nadam da će porodice, koje su identifikovale svoje najmilije, dati saglasnost kako bi imali veći broj žrtava koje će se ukopati. Prema informacijama iz Komemorativnog centra u Tuzli, 150 posmrtnih ostataka se nalazi u tom centru, ali nema saglasnosti za ukop od strane najbližih članova familije jer svi se nadaju da će se pronaći još neke masovne grobnice i da će se kompletirati posmrtni ostaci”, pojasnio je Alivuković.

Jedan od zaključaka, kako je kazao, Organizacionog odbora za obilježavanje 24. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” Srebrenica, jeste da se zamole porodice da daju saglasnost za ukop posmrtnih ostataka njihovih najmilijih.

“Ako uzmemo u obzir i da rahmetli majka Hatidža Mehmedović dala saglasnost da se ukopa jedna kost od njenog sina kao i Munira Subašić. Vrlo je bitno da svaki taj posmrtni ostatak nađe smiraj u Memorijalnom centru i da ima svoj nišan”, poručio je Alivuković.

Dotakao se i organizacija, ali i pojedinaca koji tokom održavanja “Marša mira”, ali i kolektivne dženaze 11. jula žele da pomognu prisutnima u smislu dostavljanja hrane ili vode.

“Organizacioni odbor nema stalna sredstva za sprovođenje svih aktivnosti u okviru obilježavanja godišnjice genocida. Svake godine se šalju zahtjevi prema svim nivoima vlasti i mogu reći da se iz godine u godinu smanjuje ta finansijska pomoć, a sasvim tim otežava i sama priprema i organizacija obilježavanja 11. jula”, izjavio je Alivuković.

Uputio je apel svim onim koji žele pomoći da to rade isključivo u saradnji sa Organizacionim odborom, a ne samoinicijativno jer tada dolazi do problema na terenu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad