Francuski filozof, pisac i novinar Bernard-Henri Levy, jedan od najutjecajnjih i najangažiranijih intelektualaca današnjice, u ekskluzivnom intervjuu za N1 govori o svom odnosu prema Bosni i Hercegovini i dešavanjima iz '90-tih. Kako je kazao u Pressingu, Evropa je izdala samu sebe u Sarajevu i Evropljani imaju veliki dug prema Bosni i Hercegovini.
Vi ste veoma dobro poznati publici na Balkanu i siguran sam da će svi pažljivo slušati vaše večerašnje poruke, posebno oni koji vas vole, a većina njih živi u Bosni i Hercegovini, ali i oni koji Vas ne vole, a većina takvih je u Srbiji.
“Avaj. Jer ja nemam ništa protiv Srba. Za mene je demokrata demokrata, i znam da u Srbiji ima puno demokrata, i nadam se da ih ima onoliko koliko ima stanovnika Srbije, i da nema ništa sporno između nas“, kazao je Levy u Pressingu.
Vi svojom predstavom šaljete jasnu poruku da Evropa ne smije izdati samu sebe u 21. vijeku kao što je to učinila u Sarajevu na početku i na kraju 20. vijeka. Sudeći prema reakcijama publike večeras u Pragu, kao i reakcijama publike u drugim gradovima, čini se da obični ljudi razumiju tu poruku. Ali hoće li vas razumijeti oni koji odlučuju?
“Oni koji su donijeli loše odluke, većina ih nije danas s nama, umrli su. Kod ovih koji danas odlučuju, mislim da postoji početak razumijevanja velike greške koju smo počinili i protiv sebe, a ne samo protiv Bosne i Hercegovine, kad smo odlučili napustiti je, izdati, ne braniti Sarajevo. Čini mi se da ova poruka koju želim prenijeti kroz svoje nastupe počinje nalaziti put do javnosti, ali i do vladajućih krugova u Evropi. Rađa se osjećanje krivnje, barem osjećaj žaljenja, ideje, da prema Bosni nismo ispravno postupili u to doba“.
VEZANE VIJESTI
Jeste li sigurni? Jer večeras ste u svojoj predstavi spomenuli Sarajevo, Srebrenicu i Bosnu više puta nego bilo koji evropski političar u prethodnih pet godina.
“Pa, možda ćete u narednih pet godina vidjeti poboljšanje. Možda će biti bolje nakon što predstava bude odigrana širom Evrope. Ono što se meni čini, možda sam ja optimista, da ova predstava, putuje od grada do grada..”.
Puno puta ste naglašavali da multietnička, multikulturalna, multireligijska Bosna i Hercegovina može postati nova nada, nova svježa krv za Evropu. Kako?
“Onako kako sam rekao u predstavi, rekao sam bukvalno, u onom dijelu u kojem poručujem da, ne samo da BiH treba biti u Evropi nego da jedna od najvažnijih, glavnih evropskih institucija treba biti premještena iz Brisela i smještena u Sarajevu. Ja vjerujem u to. Jedan od mojih likova vjeruje u to. Naravno, tu postoji i doza pretjerivanja, ali ja tako mislim. To mislim zato što, grubo govoreći, sama Evropa sve manje vjeruje u svoje vlastite vrijednosti i često se upravo na marginama Evrope nalaze ljudi koji i dalje vjeruju u Gral. U Bosni, u Ukrajini također, rekao bih isto za Ukrajince, oni su više Evropljani nego ljudi u Pragu ili Parizu. Jer tamo postoji san o Evropi koji nije ispunjen, i koji je tako intenzivan, a isti je slučaj i sa Sarajevom“, kazao je Levy.
Interesantno je da ste svoj one-man-show, svoju predstavu kojom podupirete Evropsku uniju, izveli večeras u Pragu, ali još jučer Prag je bio domaćin evropskih populista, nacionalista, lidera desnih stranaka, među njima su bili Marin Le Pen, Geert Wilders, a i Matteo Salvini je dao podršku. Može li Evropa preživjeti novi val populizma, novi val nacionalizma?
“Hoće. Mislim da će preživjeti. Evropske vrijednosti su jače od tih slabih marioneta. Oni su samo slabe marionete. Čije marionete? Pa, Vladimira Putina. Njih je instrumentalizirao Vladimir Putin, možda Trump, možda Trump i Putin istovremeno, ali oni su samo marionete. Ili tigrovi od papira. Oni neće pobijediti. Ja iskreno vjerujem da je Italija jača od Salvinija. Iskreno vjerujem da je Holandija mnogo veća od Geerta Wildersa, a što se tiče Marine Le Pen, ona je tako daleko od francuske veličine, ona tako malo razumije o tome šta je bitno za Francusku, i ona toliko mrzi Francusku da ne mogu zamisliti istinsku budućnost za nju. Tako, da sam siguran da će Evropa biti jača. Možda se to neće desiti baš na ovim izborima, možda će na ovim izborima još uvijek biti neizvjesna trka između populista i demokrata, ali to neće trajati“.
Da, na to se odnosi i moje slijedeće pitanje. Jer, ankete pokazuju da desni radikali imaju šansu da oforme jednu od najjačih grupa u Evropskom parlamentu nakon izbora krajem maja. Imamo li razloga sumnjati u budućnost Evrope kakvu poznajemo?
“Možete sumnjati, teoretski možemo vidjeti kako kuća Evrope ostaje dom sa istim krovom, istim zidovima, istim namještajem, ali sa drugim ljudima unutar nje. To je moguće. Možete imati zajedničku evropsku kuću sa ljudima poput Salvinija, Orbana, Babisa i ostalih u njoj. Ali, to neće potrajati. Ja istinski vjerujem da zemlja Dantea i Ticijana, da zemlja generala De Gola i Chateubrianda, zemlja Vaclava Havela ne može dopustiti da zadnju riječ imaju ti populistički lakrdijaši. Ja ne vjerujem u to“, smatra Levy.
Da, vi ste veliki kritičar ruskog lidera Vladimira Putina. Spomenuli ste ga već. A i ranije ste ga optuživali da je od Rusije napravio kripto-fašističku državu i da je razvio radikalni ruski nacionalizam. Ali na Balkanu Putin daje veliku podršku Srbiji, kao i dijelu Bosne i Hercegovine koji se zove Republika Srpska.
“Dodik je jedan od tih populista, mogu i njega spomenuti, i on je jedna od Putinovih marioneta. Ja podsjećam na jedan roman Milana Kundere u kojem se pojavljuje ludi doktor koji ubrizgava svoju spermu ženama, radi se o ginekologu, i nakon devet mjeseci imate puno beba koje liče na tog doktora. To je upravo ono što Putin radi. U Srbiji ubrizga i ispadne Dodik. U Mađarskoj injektira malo svoje intelektualne sperme i imate Orbana. U Francuskoj to je Marine Le Pen. I tako dalje. To su sve male bebe Putini, ovi populisti su Putinovi klonovi. Oni čine jednu vrstu internacionale. Internacionale klonova, blijedih imitatora Putina. Ali Putin je jak, istinski jak. Ja ga ne volim, on je za mene otjelotvorenje najgoreg, ali barem je jak. A ovi drugi, oni nisu jaki. Dodik je jedno ništa, iskreno“, istakao je.
Dodik je trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH i uvijek govori o Bosni i Hercegovini kao o izmišljenoj državi, kao o državi koja se mora srušiti. Kako uvjeriti ljude u Bosni i Hercegovini, koji se uz sve nedaće s kojim se suočavaju, jako plaše mogućnosti novih sukoba u svojoj zemlji, da će Bosna pobijediti, da će opstati?
“Ja generalno smatram da je duh jači od sile i da je inteligencija jača od gluposti. Vjerujem da u Bosni postoji dovoljno inteligencije i duha da se pobijedi svaki kretenizam. Vjerujem u to. Duh Bosne možda prolazi kroz period uspavanosti, ali će na kraju pobijediti”.
Da li se vi osobno bojite mogućnosti izbijanja novog rata u Bosni i u ostatku Balkana?
“Ne znam. Nadam se da neće biti rata, naravno, i mislim da neće. Mislim da su lekcije iz prošlosti još previše žive i svježe za ljude u tom području, da bi preuzeli taj rizik. Ne vjerujem u mogućnost novog rata“.
Ne vjerujete. To je dobro. A da li je Bosna ogledalo, da li stanje u ovoj zemlji odražava stanje današnje Evrope?
“Zasigurno odražava. U najboljem smislu, taj duh građanstva, duh multietničnosti, taj dodatni identitet kao nešto iznad identiteta sa kojim ste rođeni, što hvalim u predstavi. Bosna otjelotvoruje ono što je najbolje u Evropi. Ali isto tako, kad vidite te svađe i sukobe među etničkim zajednicama, ona je otjelotvorenje i onog najgoreg. To je i laboratorij najgoreg”, kazao je.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
