Oklopna vozila, migovi, helikopteri, duge cijevi, rezervni sastavi, žandarmerije - u Bosni i Hercegovini ali i regiji, ponovo su dospjeli u centar javnosti. Nakon ruske donacije Srbiji, ali i najave daljeg naoružavanja, i Republika Srpska pokušava pratiti tempo. I dok nadležni poručuju - sve, u svrhu očuvanja mira i stabilnosti, građanima ovakve priče bude ratove prošlosti i stvaraju paniku.

Četrdeset dva miliona maraka, bez PDV-a, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, u planu javnih nabavki za ovu godinu, izdvaja za kupovinu tri helikoptera.

“Smatramo da će ti helikopteri biti korišteni na najbolji način za intervencije policajaca, specijalnih jedinica, žandarmerije, ali također i za gašenje požara, za medicinske evakuacije za sve u budućnosti upotrebe u elementarnim nepogodama i sličnim situacijama. Tender je otvoren, nije preciziran za bilo koga, na tender mogu da se prijave i Rusi i Amerikanci i Francuzi”, kazao je Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova RS.

Vojni analitičar Berko Zečević smatra da je sumnjiv iznos. Jer, prema njegovim informacijama riječ je o Kazan helikopterima koje koriste, između ostalih i ruski vojnici. Lahki, višenamjenski helikopteri, koji mogu prevesti do osam osoba. Na tržištu jedan košta, kaže Zečević, oko 2,5 miliona dolara. Te postavlja pitanje – kakvu prateću opremu će RS zahtijevati za znatno veći iznos koji je planiran. No, da li je riječ o stvarnoj potrebi na terenu, ili pak nečemu drugom?

“Vođe političkih struktura koje drže vlast u RS 9. januara imaju mogućnost da ispred njih defiluju, tako je počelo, oružane formacije. Otvorila se pandorina kutija u smislu, vidjelo se da postoji zakonska mogućnost da se jača MUP RS pa kada se vidjelo da rezervni sastav nije baš pravo rješenje onda se sada insistira u neko skorije doba da će doći do aktiviranja žandarmerije a to je jedan oblik oružanih snaga. Nabavka despota i ovih helikoptera je preduvjet za formiranje žandarmerije”, kazao je Zečević.

Poput one, navodi Zečević, kojom raspolaže Srbija. A od jučer susjedna zemlja raspolaže i s nizom oklopnih vozila. Donacija Rusije. Najavljuju skoru kupovinu i četiri Mi-35 helikoptera. Uprkos nabavci oružja, Srbija vodi politiku vojne neutralnosti, kaže tamošnji ministar odbrane.

“To činimo samo u funkciji mira, jer što smo snažniji, rat će biti dalje od nas. Snažna Srbija je garant da će Balkan biti u miru”, riječi su Aleksandra Vulina, ministra odbrane Srbije.

A od koga Srbiji prijeti opasnost, čelnici ove države, ne govore. No, kosovski zamjenik ministra odbrane Burim Ramadani poručuje, da je ovakvim postupcima, ustvari Srbija prijetnja svima u regionu.

Ima li razloga za zabrinutost? Evo šta poručuje bivši ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić:

“Ne trebaju se građani bojati da li neko ima dva ili tri helikoptera više i hoće li ih koristiti u civilnim akcijama, požarima, spašavanjima, mislim da mi treba da ponudimo jedan novi koncept saradnje, da se takmičimo u izgradnji”.

I dok političari u isti kontekst stavljaju naoružavanje i mir, bilo je i onih koji su jasno rekli da oružje proizvode i za – ne daj Bože.

“Radit ćemo pokretnu haubicu, pušku smo već napravili, radit ćemo dronove, zaokružit ćemo proizvodnju svake vrste municije. Radit ćemo to za tržište, ali i za ne daj Bože”, kazao je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, u aprilu 2018. godine.

Dio stručnjaka iz oblati sigurnosti stava da je količina naoružanja s kojom određene strukture raspolažu sasvim dovoljna za izazivanje incidenata onda kada je to potrebno i gdje je potrebno. Što je dovoljno za destabilizaciju regije. Opet, činjenica je da uz ekstremno nizak standard života građana kako u BiH tako i u Srbiji, vlasti troše milione naoružavajući se i tvrdeći kako im nikakva opasnost ne prijeti.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad