Vaskrs je, mogli bi slobodno reći, praznik u slavu života, poručio je episkop zahumsko-hercehovački i primorski Grigorije.
“To je suštinska stvar. Znamo da je život povezan sa svim onim što je dobro. To je zdravlje radost, mir, sreća, dobrota, a ono sve što nije dobro je povezano sa smrću: to je bolest, žalost, tuga. I moramo da se borimo protiv svega toga da bi smo dostigli ono što život u sebi znači. Ovdje se radi o životu, u najdubljem smislu te riječi i život nam je stvarno svima najveća dragocjenost”, naglasio je vladika Grigorije.
vezane vijesti
Svako ko, smatra vladika Grigorije “šalje poruke mržnje, poruke zlobe ko god izražava taj svađalački duh, a na vlasti je ili želi biti ili je u nekoj opoziciji koja je uvijek blizu vlasti pokazuje nemoć”.
Vladika je naveo kako je “jako teško djelovati u takvom konktekstu na pravi način zato što su ljudi, grubo je reći, ali isfrustrirani raznoraznim porukama”.
“Samo moćan čovjek pokazuje mir, stabilnost, trezvenost i nosi optimizam. U čemu je karakteristika naših ljudi koji su na vlasti: to je suprotno tome. Karakteristična je panika, svađalaštvo i sijanje mržnje što je najveći grijeh koji može da čini čovjek koji je na prvom mjestu”, naglasio je vladika Grigorije.
Episkop zahumsko-hercehovački i primorski istakao je da je “jako važno da ljudi koji su na vlasti shvate to kao veliku odgovornost, a ne kao neki prostor za ostvarivanje ličnih interesa”.
Bez izgradnje života sve građevine besmislene
“Jer, prosto u onoj mjeri u kojoj oni ostvare dobar život, a evo stalno smo o temi života, za druge ljude u toj mjeri će oni biti dobri, mili gospodari, dobri vladari, dobra vlast. Sigurno da je već dugo vremena, možda i čak druge polovine osamdesetih godina, pa devedesetih smo imali taj strašni rat, sve je bilo povezano sa tim našim životom. Da su živjeli ljudi osamdesetih godina bolje, da nije došlo do ekonomske propasti pitanje je da li bi došlo do takvog sukobljavanja i na toj nacionalnoj osnovi do čega je kasnije došlo”, istakao je vladika Grigorije.
U tom smislu, naveo je, “vlasti su odgovorne za živote ljudi, za dovođenje ljudi u vrlo nezgodne pozicije da idu do te mjere da sami sebi ugrožavaju život, odnosno da njihovi životi budu ugroženi”.
“Zato je važno nešto što vrlo često zaboravljamo: moramo i da pomognemo ljudima koji su na vlasti i da se molimo za njih. Ali, vrlo teško ćemo im pomoći ukoliko oni ne shvataju koliko je njihova pozicija vlasti odgovorna i strašna”, ocijenio je vladika Grigorije.
Sa vladikom Grigorijem razgovarali smo u Mostaru gdje je na Veliku subotu služio liturgiju. Zanimalo nas je kada će biti obnovljen Saborni hram Svete Trojice u Mostaru.
“Vrlo je teško odgovoriti na to pitanje kada: zato što je to povezano sa nizom stvari o kojima smo govorili. Odgovor na to pitanje najbolji bi bio onda kad mi budemo dobri – tada će biti i ovaj Hram”, naveo je vladika Grigorije.
Ali, ocijenio je, smatra da s nekim teškim naporima, sa raznoraznim iskušenjima koja prate gradnju Hrama koja nisu povezana samo sa spoljašnjim nego i unutrašnjim slabostima Hram se ipak, gradi i raste.
“On će biti izgrađen. Ali, ono što ja govorim od početka: kad već još niko nije vjerovao u izgradnju Hrama da će uzalud biti izgrađen Hram ukoliko ne bude izgrađen život oko Hrama. U tom smislu je jako važno da svi se potrudimo da gradimo život u Bosni i Hercegovini, gradu Mostaru, Sarajevu, Banja Luci, Trebinju, nije bitno, Bijeljini. Ukoliko ne budemo gradili život sve će građevine biti, čak i naše kuće i naši domovi će biti besmisleni”, naveo je vladika Grigorije.
Vladika zahumsko-hercehovački i primorski zadovoljan je, navodi, stanjem u eparhiji u nekim segmentima kao što je taj odnos ljudi prema crkvi, odnos među sveštenicima, odnos između njega i sveštenika. Ali, ono što svaki čovjek koji nešto radi, navodi vladika, hoće da napreduje, on nikada ne smije biti zadovoljan. Jer, onda će, smatra stati, a stagnacija je i uvijek i propadanje.
BiH prostor koji se nalazi u centru svijeta
Zanimalo nas je kakvu poruku treba poslati u svijet u kontekstu sve izraženijih dizanja tenzija, posebno kada se tiče uvreda poslanika Muhameda, na što je Srpska pravoslavna crkva žestoko reagovala.
“Jedna od najtananijih osobina i osjećanja čovjekovih su religiozna osjećanja. Ljudi koji su religiozni oni to možda i znaju, ali i oni koji su nereligiozni isto to znaju i zato je udaranje po tim nervima religioznih osjećanja uvijek veliki rizik. I nikada čovjek ne zna na šta će to na kraju izaći. Zato je poruka Srpske pravoslavne crkve u tom pogledu da mi nismo Charlie kako su svi govorili u tom pogledu mislim vrlo dobra i pametna. U tom smislu je dobra poruka da ljudi koji prosto diraju u nečija druga osjećanja ne mogu da budu tako očajni kada neko dirne u njihova osjećanja, pogotovo u njihove živote. Za nekoga je vjera u proroka Muhameda njihov život – zašto bi mi sada dirali u njegov život”, ocijenio je vladika Grigorije.
On je naveo da “odgovor na takve izazove je vrlo veliko pitanje i traži veliki odgovor, a to je da li trebamo na zlo odgovoriti zlom ili dobrom”.
“Moje duboko uvjerenje je da je jedini pravi način na koji možemo da odgovorimo na zlo je dobro”, poručio je vladika Grigorije.
Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije naglasio je da je Bosna i Hercegovina apsolutno jedan prostor koji se nalazi u centru moglo bi se reći svijeta.
“Ne zato, što smo mi sada kao neki egoisti i to stavljamo u centar svijeta nego geografski gledano taj prostor od Jerusalima do Rima mi smo negdje na tom putu gdje je neki centralni prostor u svijetu. Ali, bilo bi vjerovatno ljudima koji ovo slušaju pretenciozno reći da je svijet Bosna i Hercegovina u malom, i Bosna i Hercegovina je svijet u malom”, istakao je vladika Grigorije.
Ono što želi, navodi, “da nekako opravda Bosnu i Hercegovinu jeste da se ne može razgovarati o problemima u Bosni i Hercegovini van konteksta problema u cijelom svijetu”. Mi smo, navodi vladika Grigorije, “dio tog organizma: ne možemo liječiti jedan organ u tijelu, a da je cijelo tijelo bolesno”.
Vjekovno življenje zajedno
“U tom smislu je bezobrazno, ja bih rekao tako grubo, da optužujemo tamo su neki varvari u Bosni koji se tuku i tako dalje. Ja mislim da odgovornost za takvo nešto snosi cijela zajednica svjetska. Ono što isto tako mislim da je paradoksalnije: smatram da bi mi mogli na osnovu naše tradicije, to govorim kao neki nesrećni prorok kojega niko ne čuje, u Bosni i Hercegovini da živimo u miru, ako ne bi bilo lošeg utjecaja izvana. Ja sam u to duboko uvjeren”, ocijenio je vladika Grigorije.
Episkop zahumsko-hercegovački i primorski naglašava da duboko vjeruje da će u Bosni i Hercegovini Srpska pravoslavna crkva djelovati u pravcu mira i pomirenja, u pravcu izgradnje života i u pravcu izgradnje suživota sa onima koji su oko nas.
“Dijalog sa Rimokatoličkom crkvom je intenzivan. Naše dugogodišnje, vjekovno življenje zajedno sa muslimanima i Bošnjacima je prosto činjenica koju ne može niko poreći i nama tu nije ništa nepoznato: niti smo mi nepoznati muslimanima niti su muslimani neka nepoznanica, nit nam je nepoznato da možemo da živimo jedni pored drugih. Poznato nam je nažalost da može da dođe do sukoba i na nacionalnoj i na vjerskoj osnovi i poznato nam je da ti sukobi ne vode ničemu. Da ustvari vode razaranju i nesreći”, poručio je vladika Grigorije.
Na konstataciju da nam se stoga nikada više ne smiju ponoviti 90-te godine prošlog vijeka vladika Grigorije je istakao: “Ako nam se ponove onda znači da smo stvarno glupi”.
