Događaji vezani za Sarajevski purim govore o građanskoj odgovornosti i hrabrosti, o ibrahimovskom jedinstvu i komšijskoj solidarnosti koju moramo ostaviti budućim generacijama. To su vrijednosti na kojima je Bosna sazdana i bez kojih nema ni nas, naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, poručeno je danas na konferenciji u Sarajevu u povodu obilježavanja 200 godina Sarajevskog purima.

U organizaciji Islamske zajednice i Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini, uz podršku turske Agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA), u Sarajevu je danas upriličena konferencija “Suživot Jevreja i muslimana u Bosni i Hercegovini: 200 godina od Sarajevskog purima”.

Današnja konferencija ima za cilj pokazati na primjerima kroz historiju od 500 godina dobre odnose između muslimana i Jevreja u Bosni i Hercegovini s namjerom promocije suživota Jevreja i muslimana kao integrativnog dijela bosanskohercegovačke kulturne baštine.

Konferenciji je prethodilo otvorenje izložbe “Sarajevski purim”, autora Elija Tauber, koji je ovom prilikom istakao kako je to u okviru jevrejske zajednice poznat kao jedan događaj koji je baziran najvećim dijelom na priču koju je napisao Zeki Efendi, priča koja govori o tome ali koja u sebi sadrži i veliki broj legendi.

Kazao je kako je ova izložba rezultat istraživanja u arhivima Gazi Husrev-begove biblitoke, Arhiva Jevrejske zajednice, Arhiva Srednjebosanskog kantona (SBK) u Travniku i Osmanskog državnog arhiva u Istanbul.

Dodao je kako je značajno pojasniti šta je to purim, da u svijetu postoji oko 100 sličnih praznika. Kako je rekao, Sarajevski purim je je jedinstven, obzirom na činjenicu da su građani Sarajeva, sarajevski muslimani spasili Jevreje od ugnjetavanja, to nema ni u jednom drugom purimu.

Karić: Tužan događaj sa sretnim ishodom

Redovni profesor na Fakultetu islamski nauka (FIN) u Sarajevu Enes Karić, koji je na današnjoj konferenciji kao uvodničar govorio na temu “Mitovi o položaju Jevreja u Osmanskoj imperiji”, je novinarima kazao kako se danas obilježava jedan, po svojoj poruci, tužan događaj sa sretnim ishodom.

Podsjetio je kako su prijatelji o kolega tadašnjega rabina Danona, otišli kod muslimana, i to kod muslimana u kafanama i čajdžinicama, podigli su svijet, a oni su onda izbavili Jevreje iz zatvora.

“Koliko znam, do sada o tome nije bilo filma, nije bilo ni neke romaneskne obrade tog događaja, a ja mislim da je on itekako važan, prvo, i čini mi se jedino, zbog toga što su među običnim narodom postojale horizontalne veze, socijalne veze, društvene i veze prijateljstva, običnog narodnog prijateljstva. Želim na kraju kazati da je dobro kad nas komšije i susjedi, drugih svjetonazora ili drugih religija, spase, izbave i kad nas tretiraju kao ljudska bića”, poručio je Karić.

Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci istakao je kako je veoma značajno obilježiti događaj od prije 200 godina, a koji pokazuje jedan skladan život Sarajlija, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost.

“Jednostavno to samo pokazuje i dokazuje da se u ovim krajevima nije uvijek mrzilo, i nismo samo čekali pet minuta za neku osvetu, nego se i lijepo živjelo, pomažući jedni druge, živeći jedni s drugima, jednostavno smo dokazali da je to moguće”, rekao je Finci, te dodao:

“Mislim da je jako značajno i danas kada su tenzije u svijetu visoke, kada su sasvim drugačiji odnosi između muslimanskog svijeta i drugih, kada svugdje postoji užasan porast islamofobije, da dokažemo da se može živjeti normalno. Ako Jevreji u BiH mogu normalno živjeti s muslimanima, zašto to ne mogu i svi ostali u cijelom svijetu.”

Kavazović: Bosanski muslimani i bosanski Jevreji su jedno tijelo

Na današnjoj konferenciji bilo je planirano i obraćanje reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića, koji je od samog početka dao veliku podršku održavanju ove konferencije, no iz opravdanih razloga i ranije preuzetih obaveza nije prisustvovao današnjem skupu. Njegovu poruku prisutnima pročitao je Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta.

Kavazović je u poruci zahvalio svima koji su predano radili na realizaciji ove konferencije, kao i svima koji su došli, kako je rekao, motivirani namjerom da pomognu da se rasvijetle događaji vezani za Sarajevski purim.

Podvukao je kako “nam riječ Božija kazuje da od postanka čovjeka postoje samo dobri i loši ljudi, da ničije porijeklo, rod ili društveni status nisu ono po čemu treba da ga vrednujemo”.

“Bosanski muslimani i bosanski Jevreji su jedno tijelo. Naše veze su tkane i u vremenima iskušenja i u periodima blagostanja i interakcije, u kojoj smo jedni od drugih učili i u dobru se pomagali. Ali, oba naša naroda su propatili i znaju šta su pokušaji da ih se istrijebi i uništi. Isto tako, oba naroda su i pokazali kako se ne gubi nada u čovječnost i pored velikog zla kojemu smo izloženi, i u našoj dalekoj ali i nedavnoj prošlosti, i kako se bori da bi se opstalo. I danas, kada zlo antisemitizma i antimuslimanske mržnje i islamofobije uzima zamaha u našem okruženju i širom Evrope i svijeta, valja nam obnoviti naš zavjet da ćemo i dalje biti dobre komšije i bdjeti jedni nad drugima, kao što smo to činili u prošlosti. Bilo je vremena kada su zli ljudi upravljali procesima, ali to je bilo samo zato što su dobri bili pasivni. Događaji kojih se prisjećamo Sarajevskim Purimom govore o toj građanskoj odgovornosti i hrabrosti, o ibrahimovskom jedinstvu i komšijskoj solidarnosti koju moramo ostaviti budućim generacijama. To su vrijednosti na kojima je Bosna sazdana i bez kojih nema ni nas, naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti”, piše u poruci Kavazovića.

Bulent Korkmaz, predsjednik TIKA-inog Ureda za Bliski istok i Afriku, ispred ove agencije prisustvovao je današnjoj ceremoniji otvorenja izložbe i konferenciji.

U razgovoru s novinarom Anadolije, Kormaz je izrazio veliku sreću i zadovoljstvo zbog činjenice da je TIKA dala svoju podršku obilježavanju jednog događaja koji je, kako i sam ističe, najbolji pokazatelj i simbol tolerancije, zajedničkog življenja i multikulturalnosti.

“TIKA je agencija koja djeluje u 170 zemalja, imamo urede u 60 zemalja i godišnje realizuje oko 2.000 projekata, čiji se značajan dio odnosi na uspostavljanju održavanja mira”, rekao je Korkmaz.

Podsjetio je da je sredstvima TIKA-e ovih dana uspješno obavljena restauracija nadgrobnog spomenika Moše Rafaela Attiasa, poznatog i kao Zeki Efendi Rafaelović, čovjeka koji je prenio i prepričao događaj za koji se veže Sarajevski purim, odnosno spašavanje Jevreja prije 200 godina.

Korkmaz je dodao kako je za TIKA-u posebno značajan i interesantan taj nadgrobni spomenik na Jevrejskom groblju u Sarajevu, koji je karakterističan po tome što je ispisan na tri jezika, bosanskom, hebrejskom i turskom – arapskim pismom.

Mehmed Ruždi paša pokušao je 1819. godine od uglednih sarajevskih Jevreja iznuditi veći iznos novca, te ih je zatvorio i zaprijetio smrtnom kaznom. Međutim, muslimani Sarajeva su oslobodili svoje komšije Jevreje i optužili Ruždi-pašu kod Sultana. Od tada Jevreji slave svake godine Sarajevski purim, tj. oslobađanje sarajevskih Jevreja.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad