Irena Joveva, slovenska zastupnica u Evropskom parlamentu, kazala je danas za N1 da će o problemima migrantske krize u Bosni i Hercegovini govoriti u Evropskom parlamentu.
Poseban naglasak stavit će na problematiku svjedočenja migranata o brutalnosti hrvatske policije.
U nastavku donosimo kompletan razgovor sa Irenom Jovevom.
N1: Koliko se u EU Parlamentu govori o svjedočenja brojnih migranata u medijima poslije brutalnih postupanja hrvatske policije? O krađi telefona, novca, spaljivanja njihove odjeće i modricama koje oni zadobijaju?
Joveva: Konkretno o tome se govori premalo. Najviše se govori o Vučjaku. Od nevladinih organizacija saznajemo o lošem postupanju hrvatske policije prema migrantima. Mi kao zastupnici u EU Parlamentu osim HPL ne možemo ništa poduzeti konkretnije, zato što nemamo alate da uradimo više. Ali možemo i moramo da pričamo o tome više. Ne da bude jedna zemlja u prednosti na drugu zato što je članica EU. Mislim da bi se o psotupanju hrvatske policije trebalo pričati više, ja sigurno hoću, i vjerujem da neću biti jedina koja će pričati o tome.
N1: Ukoliko EU daje Hrvatskoj milione eura za zaštitu granice, a Bosni i Hercegovini milione eura za zbrinjavanje migranta. Da li je plan Unije da BiH postane poprište boravka većine migranata na Balkanu?
Joveva: Ma ne. Vjerujte da niko nema tog plana. Znamo da su ljudi u BiH morali od nekuda doći. Jasno je da EU daje samo organizacijama novac za smještaj migranata, zato što koliko znam da Republika Srpska ne želi da surađuje. I da je veliki pritisak na vlastima. I mislim da će bez neke nacionalne koordinacije ovo biti sve teško izvodljivo. Apelujem da se svi nivoi vlasti BiH uključe u rješavanje ovog pitanja. Bojim se šta će zimski dani da donesu. Nema nikakvog plana bez Evropske unije.
N1: Border Violence Monitoring Network preznetirao je izvještaj u kojem tvrdi da hrvatska policija ima brutalan odnos prema migrantima. Također od ranije su zabilježili više od 400 dokazanih slučajeva ilegalnog prebacivanja migranta iz Hrvatske u BiH. Slovenska policija je od 1. januara do 1. novembra 2019. godine u skladu sa sporazumom vratila 9 710 stranaca u Republiku Hrvatsku. S druge strane 537 stranaca migranata u Bosnu i Hercegovinu vratila je Hrvatska putem sporazuma o readmisiji u 2019. godini. Postavlja se pitanje: Da li se 9.000 migranata koje je Hrvatska prihvatila od Slovenije – nelegalno nalazi u BiH?
Joveva: To i mene zanima. Za brojke sam saznala nedavno. Pa mi nije jasno. Jedina logika je tu da je ovih 9 hiljada migranata vraćeno na nelegalan način. Ja ću sigurno o tome pričati u EU Parlamentu – svim političarima i voditeljima što moraju da znaju te stvari. aktuelno je sada i ovoj zeleno svjetlo koje Hrvatska treba da dobije za ulazak u Šengen. Šest slovenskih zastupnika je reklo da moraju da brane granicu kako treba, ali da poštuju sva prava i da se ne bave nekim nelegalnim vraćanjima i nelegalnim stvarima. Sad koliko o tome zna EU, mi znamo od nevladinih organizacija i zahvalni smo im na tome. Hrvatska strana naravno te rezultate ne priznaje i kažu da su sva ranjavanja nastala slučajnim padovima. Ne znam, EU kaže da posmatra situaciju. Možda bi još neko od njih morao otići na granicu. Ne, da kažu da dolaze, nego da dođu preko noći i vide sami šta se dešava. Ako ne vjeruju video zapisima. Nisam sigurna da je monitoring dovoljan.
N1: Većina migranata se želi domoći zemalja Europske Unije. Zašto oni ne mogu doći u te zemlje? Da li Hrvatska ovakvim svjedočenjima pravi migrantksu krizu sve većom.
Joveva: “Ja mislim da je problem više u EU. U prošlom mandatu nisu uspjeli naći neko zajedničko rješenje za sve. Pa sada ljudi ostaju u državama u kojima ne žele ostati. Ne žele da ostanu u BiH, ali ostaju zarobljeni u nekoj loše opremljenoj čekaonici. Svi se slažemo oko toga da nasilje ne smije da bude uptrijebljeno, ali tim ljudima treba pružiti dostojne uslove za život. Problematično je to da se tim ljudima brani slobodno kretanje i da ih se nelegalno vraća te da nemaju šansu da podnesu azil. EU je primorana da nađe zajedničko rješenje za sve, jer ukoliko to ne učini situacija bi se mogla još više pogoršati. EU mora nešto konkretno napraviti jer dosta je i ljudima sve što se dešava, a ništa se ne preduzima”
N1: Delegacija EU boravila je u Bihaću prije nekoliko dana, kažu da je ostalo još 18 miliona koje čekaju spremanje nove dvije lokacije koje moraju naći institucije BiH? 18 miliona eura za migrantsku krizu u BiH do sada je EU donirala. Da li su zastupnici EU ikada dobili ijedan pismeni izvještaj o utrošku do sada ?
Joveva: Koliko ja znam nikada nismo dobili nikakv izvještaj. Ili barem nikada nije došao do mene. Najveći dio tog novca je otišao nevladinom sektoru. Nedostaje bolji monitoring. Trenutna situacija je haotična. Nedovoljna je saradnja i na nacionalnim nivoima u BiH. Ni EU nije u lakoj poziciji kada želi da pruži pomoć BiH. Jer BiH ne treba da se sama bori sa ovim problemom. Sve ovo što se dešava nije rezultat nekih velikih političkih igara. Niti je ovo urađeno da BiH ostane sama u tome. Barem ću ja više pričati o tome i za BiH i za sve ostale države koje imaju problem, u kojima je mnogo migranta ostalo. Nadam se da dolazi rješenje.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad