Zastupnica SDP u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Lana Prlić nedavno je u proceduru uputila Prijedlog zakona o posebnom registru osoba pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima. Izradu zakona zagovara i pravnica Adna Hanić Zalihić, članica Zakonodavne pravne komisije Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Prlić je za N1 kazala šta ju je ponukalo da uputi ovaj zakon u parlamentarnu proceduru.

“Adna i ja smo zajedno došle na tu ideju: zašto ne bismo uradile jedan takav zakon kakav postoji u zemljama regiona, osim u Crnoj Gori, i koji već postoji u entitetu Republika Srpska i koji se od 2019. implementira. I preporuke ombudsmana su bile bitan faktor u zagovaranju tog zakona. Ja sam u maju mjesecu uputila ovaj zakon u proceduru, a u junu sam dobila Mišljenje Vlade FBiH koja je dala negativno mišljenje. Rekli su da se treba prvo izmijeniti Krivični zakon. U RS imamo primjer gdje se prvo donio ovaj zakon pa se onda krenulo sa mijenjnjem Krivičnog zakona. Zakonske procedure traju jako dugo da se bukvalno mogu raditi dva zakona u isto vrijeme, odnosno dopunjavati jedan zakon na drugi. Jako mi je drago što će se sutra na dnevnom redu naći ovaj zakon i moram da kažem da sam dobila jako puno pozitivnih komentara i od kolega iz drugih političkih partija“, kazala nam je Prlić.

“Sve mi se čiini da nekom nije u interesu da se donese ovaj zakon”, istakla je Prlić te dodala:

“Ovaj zakon se tiče svakoga i mislim da bi nedonošenje ovog zakona građani FBiH bili u manje povoljnijem položaju nego građani u RS, jer ako se ne donese ovaj zakon, moglo bi doći do preljevanja prestupnika iz jednog u drugi entitet. Bitno je kada se donese ovaj zakon da se uspostavi dobra saradnja između dva entiteta kako bi se znalo ko su prestupnici. Taj registar o pedofilima je trajan i tajan. Zakon nije sveto slovo i ja sam zainteresovana za sve prijedloge i primjedbe“.

Hanić Zalihić je u Novom danu kazala šta piše u zakonskom rješenju, te na šta je stavljen akcenat.

“O njegovom praktičnom značaju se jako puno govori u javnosti. Uspostava registra koja je predviđena ovim zakonom predstavlja međunarodnu obavezu koju je BiH preuzela još 2012. godine ratifikacijom Konvencije Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja. Taj registar predstavlja obavezu da države članice moraju da imaju obavezu da prikupljaju i pohranjuju podatke o osuđenim učiniteljima konvencijskih krivičnih djela. Razlog tome je da je pojava seksualnog iskorištavanja djece sve češća u svijetu, te da su države postale svjesne svoje obaveze da uspostave zakonske okvire kako bi se uhvatile u koštac sa ovim problemom“, navela je Hanić Zalihić.

Istakla je i da je praksa pokazala, kao i statistički podaci, da je stepen recidivizma najveći kod seksualnih prijestupnika, što znači da je opravdan strah države da će neko osuđen za neko od ovih krivičnih djela ponovo pokušati ili učiniti ovo krivično djelo.

“Registar nameće određene posebne mjere za ove počinitelje, a to je da on ima ograničeno pravo kretanja, zabranu približavanja mjestima gdje se okupljaju djeca. Počinitelji ovih djela imaju obavezu da se javljaju svakih šest mjeseci nadležnom organu kako bi ih fotografisali jer je važno za prepoznavanje. Također obaveza je i javljanja nadležnom organu unutrašnjih poslova o svakoj namjeri putovanja, dužini trajanja putovanja, kao i o promjeni identifikacionih dokumenata“, naglasila je Hanić Zalihić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad