Promjene procesa pristupanja EU su kozmetičke prirode, a prijem novih zemalja ostaje nadležnost država-članica. Zato ćemo, procenjuje za Deutsche Welle Dušan Reljić, biti svjedoci još mnogih natezanja na području bivše Jugoslavije.
DW: Šta je zapravo novo u novoj metodologiji imajući u vidu da su dva ključna segmenta: početak i kraj pregovora sa Poglavljima 23 i 24 i dosada postojala i da je tzv. reverzibilnost u suštini isto tako postojala kao mogućnost?
Dušan Reljić: Mislim su su promjene uglavnom kozmetičke prirode. Sada predloženejoš složenije formulacije nego u ranijim dokumentima treba, očito, s jedne strane da zadovolje francuske zahtijeve da se izmjeni način na koji EU pregovara sa kandidatima za članstvo. S druge strane treba da omoguće nastavak postojeće višedecenijske prakse.
Očekujete li da će ova reforma biti dovoljna da Francuska i druge zemlje-članice popuste za početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom?
Predsedniku Makronu mnogi prebacuju da je prinudio EU da rizikuje istorijsku geopolitičku grešku time što blokira pristup te dvije države. Neskrivena ambicija francuskog predsjednika je da bude predvodnik Evrope, a to ne može postati ukoliko velika većina njegovih političkih saveznika u Evropi osporava valjanost njegovih postupaka. Pretpostavljam zato da će odustati od blokade poslije ovih kozmetičkih izmjena u Briselu i ukoliko iz Skoplja i Tirane budu i dalje dolazili odgovarajući signali.
Akcentiranje mogućnosti da zemlje-članice blokiraju ili suspendiraju pregovore sa zemljama kandidatima ostavlja mogućnost, kao i do sada, da određene zemlje blokiraju pregovore zbog nekih nerješenih susedskih pitanja ili problema. Zašto Evropska komisija nije uspjela da zaštiti zemlje-kandidati od te opasnosti?
Neće uspjeti ni u budućnosti. Prijem novih članica je, prema evropskim poveljama, u nadležnosti zemalja-članica, Evropska komisija samo sprovodi njihovu volju. Razdoblje pred pristupanje EU je trenutak kada zemlje-članice mogu najviše da traže od zemalja-kandidata. To je najpovoljniji trenutak da se susjedi van EU prinude na ustupke. Najbolji primeri su promena imena države u sadašnjoj Severnoj Makedoniji ili zahtjevi da Srbija prizna secesiju Kosova. Bićemo svjedoci još mnogih natezanja na području bivše Jugoslavije jer je ostalo još mnogo nerešenih pitanja, graničnih i drugih.
Dušan Reljić je šef briselske kancelarije njemačke fondacije Nauka i politika. Bavi se aktuelnim dešavanjima u zemljama Zapadnog Balkana. Fondacija Nauka i politika savjetuje njemački parlament Bundestag i njemačku vladu po svim pitanjima spoljne i bezbjednosne politike, DW sa njim je razgovarao i o Varhejievim “velikim planom”, te pristupu Evropske unije prema Zapadnom Balkanu. Cijeli intervju pročitajte ovdje.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
