Kolege, prijatelji, studenti oprostili su se u petak od akademika Muhameda Filipovića na komemorativnom skupu u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu (UNSA), kojem su prisustvovoli i članovi njegove porodice.
Rektor UNSA Rifat Škrijelj kazao je da akademik Muhamed Filipović pripada plejadi bh. velikana koji su ostavili neizbrisiv trag u naučnom i kulturnom stvaralaštvu države, a njegov odlazak je težak udarac.
“Družio se i surađivao sa Makom Dizdarom, Mešom Selimovićem, Miroslavom Krležom, Enverom Redžićem, Adilom Zulfikarpašićem, Alijom Izetbegovićem i mnogim drugim suvremenicima koji su djelovanjem obilježili jedno razdoblje”, naglasio je.
Pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH Ahmet Halilović istaknuo je bogatu akademsku, političku a posebno diplomatsku karijeru akademika Filipovića te naglasio da je ‘u svakom segmentu rada i djelovanja ostavio snažan i neizbrisiv trag’.
Generalni sekretar Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) Muamer Zukorlić istaknuo je osjećaj žala i tuge, ali ‘i osjećaj ponosa što smo imali takvog čovjeka’.
“Treba da prevagne osjećaj ponosa za ono što je bio, ali kroz djela, i ostao akademik Muhamed Filipović”, naglasio je.
Profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Salih Fočo smatra da je akademik Filipović ‘zadužio Bosnu, koja mu se teško može odužiti’.
“To je čovjek koji je obilježio 20. i 21. stoljeće. Skoro da nema nikoga ko ne zna ko je profesor Muhamed Filipović, ko nije rado htio čuti njegovo mišljenje u bilo kojem trenutku ili situaciji”, kazao je.
Okrakterzirao ga je kao ‘neobičnu intelektualnu figuru, koja je razumjela bit i bilo Bosne’. U stručnom i naučnom smislu bio je, kaže prof. Fočo, čovjek koji je ostavio više od dvije hiljade bibliografskih jedinica i tek ostaje nauci i struci da se podrobnije pozabave idejama i mislima koje je profesor Filipović imao.
Dženaza akademiku Muhamedu Filiipoviću bit će klanjana u haremu Gazi Husrev-begove džamije, a ukop će biti obavljen u 13.30 sati na Gradskom groblju Bare.
Muhamed Filipović bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i predsjednik BANU. Bio je jedan od osnivača i potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), a u vrijeme rata u BiH bio je potpredsjednik Muslimanske bošnjačke organizacije Adila Zulfikarpašića i ambasador Republike BiH u Velikoj Britaniji.
Rođen je 1929. godine u Banjoj Luci, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Filozofiju je studirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu i Zagrebu. Diplomirao je 1952., a doktorirao 1960. godine. Autor je više knjiga, neke su prevedene na druge jezike. Najveći broj prijevoda imala je knjiga “Lenjin – monografija njegove misli”, koja je prevedena na danski, švedski, francuski, bugarski, slovački, italijanski i kineski jezik.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
