Entitet Republika Srpska proglasila je vanredno stanje dok je u FBiH i na nivou Bosne i Hercegvoine stanje prirodne nesreće. Ustavom BiH koji je definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom, nije tretirano proglašenje vanrednog stanja, a prema riječima prof. Lade Sadiković sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, vanredno stanje na nivou države BiH može proglasiti samo visoki predstavnik.

U razgovoru za Dan uživo kazala je kako je pandemija korona virusa opasnost zbog koje se može proglasiti vanredno stanje jer se ono proglašava kada je stanje rata ili druge opasnosti koja ugrožava opstanak nacije, pri čemu se misli na državu.

Podsjetila je kako je BiH 8. aprila 1992. godine proglasila vanredno stanje zbog rata, jer tada redovne mjere ne funkcionišu.

“Vanredne mjere moraju biti apsolutno proporcionalne situaciji koja se želi spriječiti i moraju biti u skladu s međunarodnim aktima te da su apsolutno nužne za sprečavanje takve situacije. Vanredno stanje proglašava država članica ugovornica Evropske konvencije za ljudska prava ili UN-a,a trebamo napomenuti da je BiH ratificirala tu konvenciju u svom parlamentu. Kada se vanredno stanje proglasi, dolazi do derogacije ljudskih prava i sloboda, ali se ona istovremeno vanrednim mjerama i štite jer se sve radi da se zaštiti demokratska država pa samim time i ljudska prava. Postoje prava koja se ni tada ne smiju ograničavati i ne smije se ubijati, u smislu smrtne kazne, niti porobljavati”, kazala je Sadiković.

Ističe da je tokom vanrednog stanja dozvoljeno mnogo više osim ograničavanja slobode kretanja i slobode okupljanja i da se čak mogu ograničiti mediji, ali da je bitno da se ne diraju ona prava koja se nazivaju apsolutnim pravima.

“Evropska konvencija kaže da svaka država mora prijaviti vanredno stanje zato što se tada počinje mjeriti da li su te mjere efikasne i u skladu sa zakonom. Nevjerovatno da je da Aneks 4 Dejtonskog ustava ne sadrži dio o proglašenju vanrednog stanja, a imamo u ustavima entiteta. Da li je Republika Srpska mogla proglasiti vanredno stanje je pitanje za EU i predstavnika. Ovo je jedna vrlo neobična situacija i ja ne znam nijednu zemlju koja na državnom nivou nema pripremu za ovo jako osjetljivo stanje jer je slično diktaturi zbog toga što vlast preuzima od jednog čovjeka do četvero ljudi. U BiH je to 1992. godine bilo Predsjedništvo BiH“, kazala je Sadiković.

BiH nema odredbe na državnom nivou i trebala je izvršiti usklađivanje sa Evropskom konvencijom za ljudska prava tri mjeseca nakon parafiranja Dejtonskog sporazuma, ali prema zaključcima Venecijanske komisije to nije učinjeno. Profesorica Sadiković ističe da nas je to sve dovelo u veliku opasnost.

“Evropski sud za ljudska prava je propisao i definirao šta je opasnost. Ona mora direknto ugrožavati organizirani život građamna države i ne može se suspregnuti redovnim mjerama. Mjere moraju prekinuti organizovani život zajednice, to je u ovom slučaju pandemija korona virusa. Vanredno stanje u BiH može proglasiti samo visoki predstavnik jer mi smo neefikasna država koja ne može da ispunjava svoje regionalne i međunarodne obaveze, kako je istakla Venecijanska komisija 2005. godine”, kazala je Sadiković.

Navela je kako je i Federacija BiH imala mogućnost da proglasi vanredno stanje, ali da su stručnjaci očito procijenili da opasnost nije došla do te mjere da se takvo stanje proglasi.

“Nevjerovatno mi je da je se na ovaj način radi i da se vanredno stanje proglašava na nižem niovu u odnosu na državu jer ko će odgovarati pred sudom kada se prekinu te mjere ukoliko dođe do kršenja. Ko će prijaviti vanredno stanje generalnom sekretaru Vijeća Evrope koji obavještava ostale članie da je došlo do toga jer se radi na suspenziji demokratije?”, kazala je Sadiković.

Istakla je kako se nada da će ova situacija dovesti do usklađivanja Ustava BiH sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, što je trebalo biti učinjeno davno.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad