Profesor Hrnjić za N1: Najveći svjetski dobitnici u doba pandemije

Vijesti 24. apr 202014:08 > 16:13
Emir Hrnjić

Emir Hrnjić, profesor finansija na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru, kazao je danas za N1 da su u vrijeme globalne krize usljed pandemije korona virusa, najveći dobitnici industrije koje su bazirane na kućnim aktivnostima.

”Online business je procvjetao i te kompanije bilježe veliki porast u prodaji”, ispričao je Hrnjić na početku razgovora za N1 primijetivši da pad vrijednosti dionica u Sjedinjenim Američkim Državama nije pratio pad online servisa koji su – rasli.

Dok je prosječna američka dionica pala za 14 %, dionice Amazona su porasle za 25 %, a dionice eBayja 5 % od početka godine. Zatim, tu je online zabava. Na primjer, Netflix kompanija koja nudi TV serije, dokumentarne filmove i igrane filmove na principu online pretplate. Njihove dionice su narasle 28 % od početka godine. Sličan porast gledanosti i broja novih korisnika od početka godine je i sa njihovim konkurentima Amazon Prime i Hulu. Konačno, najveći dobitnik u trenutnoj situaciji su sredstva online komunikacije koja su zamijenila lične sastanke – prvenstveno Skype i Zoom. Dionice Zooma su narasle preko 100 % od početka godine’‘, pojasnio je profesor Hrnjić u razgovoru za N1.

Ispričao je i jednu anegdotu s ”lažnim Zoomom” i ”ludnicom” za neiskusne investitore.

Emir Hrnjić

”Zoom Video Communications je kompanija koji je napravila zoom video telekonferencije i cijena kompanije se uduplala od početka godine. Znači povrat na uloženi kapital je preko 100 % za samo tri mjeseca. Međutim, postoji firma koja se zove Zoom Technologies i koja prema Yahoo! Finance ‘nema značajne operacije’. Znači, jedna prilično nebitna kompanija. Zašto ja ovo spominjem? Zato što kompanija Zoom Video ima symbol ‘ZM’, a kompanija Zoom Technologies – ‘ZOOM’. U očiglednoj konfuziji, neiskusni investitori su počeli kupovati dionice u pogrešnoj kompaniji, tako da je cijena u martu dosegla astronomske visine. Investitor koji je kupio te dionice u januaru, a prodao 20. marta je zaradio 1,900 % povrat na uloženi kapital. Tek prije deset dana, cijena je počela naglo da pada i sada je na istom nivou kao i na početku godine. Ova anegdota odražava kako je stanje turbulentno i nepredvidivo na tržištima kapitala”, kazao je naš sagovornik.

Hrnjić godinama živi i radi u Singapuru. Tamo je i u vrijeme pandemije koja, kako je ispričao za N1, smrtnost od korona virusa izuzetno niska.

”Singapur ima preko 11.000 zaraženih pacijenata i oko 1.000 novih slučajeva dnevno. To je najveća stopa u Jugoistočnoj Aziji. S druge strane, Singapur ima izrazito mali broj smrtnih slučajeva – 12 i oko dvadeset pacijenta u kritičnom stanju. Ta stopa smrtnosti od 0.11 % je neznatno veća od sezonske gripe, a neuporedivo manja od stope smrtnosti u Americi (5 %), Španiji (10 %) ili Italiji (13 %). Naravno, neki taj uspjeh pripisuju intenzivnom testiranju u Singapuru na jednoj strani i nedostatku testova u nabrojanim zemljama na drugoj strani. Međutim, treba naglasiti dualnost singapurskog problema. Singapur ima dvije strane pandemije koje oslikavaju dvije strane Singapura. Jedna strana te pandemije odnosi se na strane građevinske radnike kojih u Singapuru ima preko 200.000. Ti radnici su uglavnom iz Bangladeša i žive u prenapućenim radničkim domovima koji imaju vrlo loše uslove za život, zajedničke kupaonice, zajedničke kuhinje i generalno jako lošu higijenu. Oni žive u skučenom prostoru – više od deset ljudi u jednoj sobi. Ogromna većina novozaraženih u Singapuru – preko 90 % u posljednje dvije sedmice – dolazi iz tih domova. Može se reći da je u tim radničkim domovima situacija dramatična i preko dvadeset domova se nalazi u potpunoj izolaciji. Isto tako, treba napomenuti da je Vlada vrlo brzo reagovala. Testiranje među radnicima migrantima je pojačano, pogođene spavaonice su izolirane, a zdravi radnici premješteni u kongresne centre i vojne objekte. Nadu u ovoj situaciji pruža činjenica da je većina tih radnika mlada sa relativno jakim imunim sistemom i ima relativno blage simptome. Nijedan strani radnik nije umro, niti je na intenzivnoj njezi. Strani građevinski radnici su okosnica modernog singapurskog razvoja i Vlada čini sve što može da im pomogne. Međutim, treba biti iskren i dodati da ti radnički domovi oslikavaju mračnu stranu Singapura koja više podsjeća na državu trećeg svijeta nego na modernu razvijenu ekonomiju. Na drugoj strani pandemije, izvan radničkih domova, slučajevi su znatno suzbijeni i broj novih slučajeva je oko 20 – 30 dnevno. Ta stopa je u laganom opadanju u posljednje dvije sedmice i situacija se može smatrati kontrolisanom. Izolacija u Singapuru je produžena do 1. juna. Otvorene su apoteke i bolnice, prodavnice hrane i restorani s tim da se hrana ne može konzumirati u prostorijama. Međutim, javni prijevoz funkcioniše, parkovi su uglavnom otvoreni, drveće se obrezuje, trava šiša. Naravno, u singapurskom stilu, kazne za prestupnike su drakonske”, dodao je Hrnjić.

Trumpova krivica, kineska šutnja

On je ocijenio da u Americi imamo jednu izrazito nekompetentnu administraciju predvođenu predsjednikom koji nema ni intelektualni, ni organizacioni, ni moralni kapacitet da vodi najveću silu na svijetu. On vodi Ameriku u samoizolaciju i postepeno dugotrajno propadanje, ocijenio je naš sagovornik.

”Ta nesposobnost Bijele kuće da ublaži pandemiju dovela je do ove situacije u kojoj Amerika ima skoro 900.000 zaraženih – vjerovatno mnogo, mnogo više zbog nedostatka testova – i 50.000 smrtnih slučajeva. Povrh svega, predsjednik Trump ulazi u političke prepirke sa demokratskim guvernerima New Yorka i Kalifornije koji pokušavaju da se bore protiv pandemije. Naravno, nije predsjednik Trump kriv za izbijanje pandemije. Ali kriv je za otpuštanje tima za pandemiju čiji je mandat bio da se Amerika pripremi za borbu protiv virusa. Kriv je za rano poricanje, a kasnije i minimiziranje te krize. Poznata je njegova izjava da će virus ‘nestati u aprilu kao čarolija’. Kriv je za nekompetentu administraciju koju je sam postavio po principu ‘lojalnost je bitnija od sposobnosti’. Tek kad je tržište kapitala počelo da propada krajem februara, Trump je odlučio da reaguje. Po sličnoj matrici, kineska vlada je pokušala sakriti i minimizirati opasnost od virusa u decembru 2019. Kina nije upozorila svijet na nadolazeću pandemiju i obmanula je Svjetsku zdravstvenu organizaciju. Ta zakašnjela reakcija je dovela do eksponencijalnog i kritičnog širenja virusa tokom Kineske nove godine krajem januara kada Kinezi masovno putuju u posjetu porodicama. Putovanja za Kinesku novu godinu su se morala spriječiti. Nastavljajući politiku obmane i poricanja, prošle sedmice Kina je napravila reviziju i uduplala broj prijavljenih smrtnih slučajeva od koronavirusa. Kineska vlada je napravila ogromnu pogrešku zato što je prikrivala istinu i Kina je izgubila povjerenje Amerike kao i ostatka svijeta. Dugo vremena će proći da ga ponovo zadobije”, rekao je profesor Hrnjić.

Prema njegovim riječima, rijetke su tradicionalne industrije koje će uspjeti pronaći korist u doba pandemije.

Recimo, američki pokazatelj stanja na tržištu kapitala (S&P500) je pao 14 % od početka godine, a singapurski pokazatelj (Straits Times index) je pao 21.5 %. Znači singapurski investitori su izgubili petinu svoga novca u posljednja tri mjeseca. Turizam je u potpunosti stao. Dionice Singapurske aviokompanije – najbolje svjetske aviokompanije – su pale 33 % (sa 9 na 6 dolara). A nove dionice koje Singapore Airlines mora da izda se prodaju u pola cijene (za 3 dolara). Čak i takva ponuda u pola cijene nema dovoljnu potražnju, pa je Singapurski državni fond Temasek ponudio garanciju da će otkupiti sve ponuđene dionice koje ostanu neprodate. Znači, putničke korporacije u ovakvoj situaciji su apsolutni gubitnici. A ko su dobitnici? Ako obrnemo situaciju, vidimo da ima i dobitnika. To su one industrije koje su, kao što rekoh, bazirane na kućnim aktivnostima. Online business je procvjetao i te kompanije bilježe veliki porast u prodaji”, zaključio je Emir Hrnjić na koncu razgovora za N1.

Pandemija korona virusa, prema mišljenju eksperata, ostavit će trajne i ozbiljne posljedice za svjetsku ekonomiju. Poređenja govore – čak i veća od velike recesije iz 2008. godine.

Broj osoba preminulih od posljedica izazvanih korona virusom, na svjetskom nivou se mjeri stotinama hiljada.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad