Na početku je bitno napomenuti da je većina informacija u ovome članku bazirana na izvrsnoj seriji članaka objavljenih na Medium.com od strane Tomasa Pueyoa, a koji vrlo jednostavnim rječnikom daju konkretne upute kako se nositi sa pandemijom COVID-19 i koji je inicijalni tvorac kovanica o čekiću i plesu sa virusom u narednim mjesecima, piše glavni urednik i osnivač Portala WebDR. prof. dr. sc. Nermin Salkić

Članci su jako dugi, detaljni, ali imaju preko 60 miliona pregleda i prevedeni su na više od 30 jezika. Za više informacija preporučujem pogledati profil autora na linku gore, a ovaj tekst konkretno je baziran na zadnjem članku u kome se opisuju najeftinije i najefikasnije mjere koje možemo trenutno napraviti i u ovom tekstu su izvedeni najbitniji detalji za našu populaciju uz nekoliko dodatnih komentara, piše dr. Salkić u novom tekstu na portalu WebDR.

Maske u javnosti – da ili ne?

U ovome trenutku, 51 svjetska država ili otprilike jedna četvrtina svih država u svijetu obavezuje svoje građane da nose maske u javnosti. Međutim Svjetska zdravstvena organizacija još uvijek ne preporučuje obavezno nošenje maski ako ste zdravi, pa onda i većina zemalja ih ne preporučuje kao obavezne. Međutim, postavlja se pitanje – ko je u pravu? Da bismo ispravno odgovorili na ovo, moramo se malo osvrnuti na to šta znamo o širenju virusa,

Kako se širi virus COVID-19?

Respiratorne infekcije trebaju usta i nos da bi se nesmetano širile i to kroz 3 mehanizma:

• Kapljični put – preko sitnih kapljica tečnosti koje svi izbacujemo kroz nos i usta prilikom govora, smijeha, pjevanja, kašlja, kihanja;
• Aerosol – preko veoma malih čestice koje se miješaju sa zrakom i mogu ostati u zraku nekoliko sati – ovo se događe posebno kod kašlja i kihanja;
• Površine – sve površine koje dotičemo nakon što smo npr. kašljali ili kihali u dlan, a koje neko drugi dotakne iza nas.

Kapljice i aerosol putuju brže nego što smo mislili

Dakle kako vidimo i kako su naučnici pretpostavljali, većina infekcija bi trebala da se desi prenosom kapljičnim putem i aerosolom, te donekle preko površina. A pošto niko uglavnom ne kašlje drugoj osobi u lice, posebno u današnjim vremenima, otuda i preporuke da se maske ne nose u javnosti, odnosno preporučeno je da ih nose samo zdravstveni radnici jer rade sa bolesnim ljudima koji kašlju i prave puno aerosola. I u situaciji kada smo imali nestašicu maski – ovo je zbilja ispravna preporuka. Međutim, uskoro su se pojavili novi dokazi kao što je ovaj na sljedećem snimku.

Kako vidimo iz snimaka, kod kašlja ili kihanja kapljice i aerosol mogu da putuju puno više od 2 metra i vrlo često ne padaju odmah na podlogu. Dodatni problem predstavlja i sama brzina kojom se kapljice kreću – prema rezultatima mjerenja čak i na jedan metar od usta osobe koja kašlje kaljice putuju brzinom od 1 metar u sekundi. Čak ni kašljanje nije jedino što je potrebno – pjevanje je sasvim dovoljno da proizvede veću količinu kapljica; u horu od 60 osoba u državi Washington, 45 članova hora se inficiralo tokom proba.

Ovi dokazi podcrtavaju vrijednost maski u sadašnjoj situaciji. Maske mogu zaustaviti inficirane da rasijavaju kapljice i aerosol, te spriječiti da ih zdrave osobe “pokupe” i zaraze se. Na svu sreću neki istraživači su dokazali da nam za ovo uopšte nisu potrebne profesionalne maske – one maske koje su napravljene u kućnoj radinosti su sasvim dobre. Ovo je osobito bitno u zemljama poput naše gdje još uvijek imamo relativni nedostatak profesionalnih maski koje su potrebnije zdravstvenim radnicima. Nošenje maski efikasno sprečava proizvodnju aerosola.

Jesu li maske efikasne u prevenciji širenja COVID-19?

Postoji nekoliko objavljenih studija koje se bave tematikom efikasnosti nošenja maski – ključni zaključak je da JESU efikasne i da se snažno preporučuje njihovo nošenje u javnosti. Maske štite zdrave osobe, ali posebno štite zdrave od bolesnih ako bolesne osobe nose maske. Znajući sve ovo mogli bismo reći: “Odlično, čim se neko razboli treba da nosi masku i to je to. Mi ostali i ne moramo!” Međutim, ovo nije dovoljno i često je prekasno.

Na grafikonu iznad baziranom na članku objavljenom sa Oksfordskog Univerziteta, pokazano je kako se COVID-19 širi od osobe do osobe. Horizontalna osovina na grafikonu pokazuje dane od prve infekcije, dok vertikalna osovina pokazuje koliko drugih osoba se inficira na različite načine svakog dana. Za primjer petog dana nakon infekcije zaraženi inficiraju u prosjeku oko 0,4 drugih osoba – većina u početnom simptomatičnom periodu (zelena boja na grafikonu). Međutim, oko polovine infekcija (45%) dolazi od osoba koje su asimptomatične. Dakle, ako damo maske samo bolesnim preveniraćemo pola novih infekcija. Ako maske nose svi, preveniraćemo skoro sve. Postavlja se pitanje koliko u stvari maske smanjuju onaj famozni faktor transmisije koji je kod ovog virusa preko 3? Puno.

Koliko maske smanjuju faktor prenosa virusa COVID-19?

Na slici ispod je prikazana analiza koja pokazuje na horizontalnoj osovini kvalitet maski, a na vertikalnoj udio populacije koja ih nosi, a koja pokazuje koliko faktor prenosa intervencije pada sa kvalitetom maski i što je bitnije sa brojem ljudi u populaciji koji ih nose. Prema modelu koji je pokazan na slici, kada bi 60% ljudi nosilo maske koje imaju efikasnost 60%, faktor transmisije virusa bi spao ispod 1, a to je po definiciji dovoljno da epidemiju zaustavimo. Ova analiza ne uljučuje još jedan bitan pozitivni faktor nošenja maski – sprečavanje inficiranih da kontaminiraju površine i zdravih da ih poslije dodiruju i prenose virus na svoje lice, a koji sigurno dodatno doprinosi sprečavanju širenja virusa.

Kakvu masku da nosimo? Kako da je napravimo?

Dakle, jasno je da maske moramo nositi ako želimo da zaustavimo ovu epidemiju! Međutim, koju masku nositi u javnosti? Hirurške ili FFP2 ili FFP3 maske su skupe i potrebnije zdravstvenim radnicima. Tako da je bolje koristiti ručno pravljenu masku, ali kako je napraviti? Moramo uzeti u obzir 4 faktora: materijal, gustoću tkanja, broj slojeva i kombinaciju različitih slojeva.

• Što se tiče materijala, pamuk je sasvim dobar, ali sa što gušćim tkanjem – što manje svjetla prolazi kroz materijal, to je tkanje gušće. Ali moramo voditi računa i o tome da ne bude pregusto jer se kroz takvu masku mora i disati.
• Dobro je i da maska ima više slojeva, više prepreka koje mogu uhvatiti kapljice, aerosol i virus. Naravno opet obratite pažnju da možete lako da dišete inače ćete je skidati ili će maska propuštati sa strane, a što sve skupa smanjuje njenu efikasnost.

Maske možete napraviti kod kuće jako brzo, čak i bez šivaće mašine, kako se vidi na video prikazu ispod, a detaljna uputstva možete pogledati i ovdje. Jako je bitno i da masku ispravno nosite i održavate – najbolje je da napravite dvije i da jednu čim se vratite u kuću odmah operete u toploj vodi sa deterdžentom. Ako nije vidno prljava – tretman peglom i parom u toku 1 minute je takođe dovoljan.

Možda nam maske ne trebaju jer bolest i nije teška?

Za one koji misle da bolest nije teška ili da ne napada mlađu populaciju, potrebno je da u glavi shvate jednu vrlo bitnu stvar. Iako COVID-19 infekcija zbilja jeste najopasnija za stariju populaciju, posebno za one sa drugim bolestima, može biti jako opasna, pa čak i smrtonosna i za mlađe. U starijoj populaciji postoje faktori kao što je gojaznost, pretilost, povišen krvni pritisak, šećerna bolest za koje znamo da su glasnici lošeg ishoda. Međutim, u mlađoj populaciji uopšte ne znamo koji su to faktori koji stavljaju ljude u rizik od teških formi bolesti – drugim riječima to može biti svako. A za sve one nevjerne Tome koji ne vjeruju šta sve ovaj virus može da uradi u plućima osobe srednje životne dobi, koja je prije bolesti bila u punom zdravlju, možete pogledati na sljedećoj 3D rekonstrukciji snimka iz bolnice na našim prostorima.

ZAKLJUČAK: Maske moramo nositi!

Dakle kako se vidi iz izloženog, maske moramo nositi. Zbog čega?

• Virus COVID-19 se prenosi unutar 2 metra u toku govora, a kod osoba koje kašlju, kišu ili pjevaju daleko više.
• Većina ljudi su zarazni prije nego i znaju da imaju virus.
• Nošenje maski sprečava bolesne da zaraze zdrave zadržavanjem infektivnih kapljica i aerosola u maskama.
• Maske štite zdrave od zaraze.
• Možemo imati 100% populacije pod šivenim maskama bez ikakvih problema.
• Ako većina ili svi ljudi budu nosili maske – ova mjera sama po sebi je dovoljna da zaustavi epidemiju.
• Ovo je najjeftinija mjera koju bilo koja zemlja ili osoba može uraditi da zaštiti sebe i druge.
• S obzirom na mali trošak i ogroman dobitak – obaveza nošenja maski MORA biti zakonski određena