U BiH je do sada zabilježeno više od 340 vrsta ptica stanarica i selica. No, zbog uništavanja staništa, trovanja i drugih ljudskih aktivnosti, neke vrste su se prestale gnijezditi na ovim prostorima. Entuzijasti, poput Almira Hukića iz Tuzle, fotografa divljih životinja u njihovom prirodnom staništu, pokazuju kakvim bogatim životinjskim svijetom smo okruženi, te da ga moramo zaštititi.

Ogromna površina jezera Modrac, okolne šume, žbunje, močvare, stanište su, po, nekim podacima, za više od 100 vrsta ptica. Iz početka, Hukić je pratio koloniju sive čaplje i kormorana, velikog vranca, koja je najveća gnijezdeća kolonija u BiH.

“Tu sam koloniju često pratio sa brane ili iz čamca. Onda sam proširivao svoj fotografski opus na druge ptice kao što je bijela čaplja, velika, mala čaplja i druge”, rekao je Almir Hukić, fotograf.

Ptice se skrivaju na raznim mjestima i oprezne su. Oštro oko, dobra oprema i strpljenje, potrebni su za kvalitetnu fotografiju, posebno za one u letu.

Ova močvara nepresušan je izvor i carstvo brojnih životinja. Eja močvarica, škanjac mišar, soko lastavičar, orao bjelorepan, razne vrste čaplji, patki, itd.

“Upravo prolijeće jato male bijele čaplje i karakteristično je da se ovdje ne može naći tokom čitave godine. One su selice, dolaze ovdje na proljeće, budu ljeti i početkom jeseni idu dalje”, kazao je Hukić.

Svakodnevno Hukić otkriva nove vrste. U prirodnom okruženju, bilježi njihovo ponašanje, način života i preživljavanja.

“Siva čaplja je nevjerovatna mašina, stroj, predviđen za lov u ovakvo močvarnom staništu. Ona tu, na kraju krajeva, živi. Tamo vidimo dva labuda.”

Ljubav prema pticama, konkretno, prema sovi, ovaj wildlife fotograf je predstavio i u dvojezičnoj fotomonografiji „Urbana dama-fenomen zimovališta sove male ušare u gradovima sjeverne Bosne i Hercegovine“. Sova ušara je nevjerovatna ptica i susret sa njom oči u oči , nezaboravan je, priča nam. Međutim, proganjana je.

“Trpi bespotrebna ubijanja i uništavanja zimovališta na kojima živi u sjevernoj Bosni, pogotovo u ruralnim područjima u kojima još vlada srednjovjekovno mišljenje da je sova glasnica smrti. Jedan od motiva za fotomonografiju je bila zaštita sove.”

Osim sove i druge vrste trebaju zaštitu i to moraju prepoznati lokalne zajednice, poručuje Hukić. Za razliku od ljudi, ptice umiju da grade i istovremeno ostavljaju iza sebe krajolik kakav je bio. Prema prirodi se odnose domaćinski, a ne maćehinski.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad