Memorijalni centar Srebrenica je započeo video-projekat "Čitanje za Srebrenicu" koji će obuhvatiti preko 130 učesnika iz cijele Bosne i Hercegovine.

Kroz projekat “Čitanje za Srebrenicu”, učesnici čitaju spisak imena 8.372 žrtve genocida u Srebrenici, koja su upisana na Zidu  sjećanja u Potočarima. Iz Memorijalnog centra Srebrenica poručuju da je cijela ideja nastala na osnovu sličnog projekta koji je povodom sjećanja na žrtve Holokausta ove godine online pokrenuo i realizirao Yad Vashem, svjetski memorijalni centar sjećanja na Holokaust.

Ahmedin Đozić, snimatelj i montažer u timu, podijelio je sa nama više detalja o konceptu projekta i njegovoj realizaciji. 

“Ljudi koji učestvuju su različitih profila. Imamo muzičare, novinare, glumce, umjetnike, aktiviste, vjerske lidere, svjedoke genocida, članove porodica žrtava genocida. Dolaze iz različitih etničkih i vjerskih skupina, te svako ima neku svoju motivaciju za učešće u projektu. Snimamo ih na različitim lokacijama, po njihovom izboru, čime prenosimo poruku sjećanja na žrtve iz onog lokalnog konteksta čitanja ovog spiska u Potočarima prema vanjskom prostoru. Do 11. jula planiramo objavljivati pojedinačna čitanja putem zvaničnog YouTube kanala, a nakon toga, cjelokupni višesatni snimak će biti ponuđen institucijama, muzejima i memorijalima koji budu iskazali interes da prikazivanjem “Čitanja za Srebrenicu” odaju počast žrtvama genocida“, poručio je Đozić.

   Među prvim koji su svojim učešćem podržali ovaj projekat, bili su reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović i hazan Sarajevske sinagoge Igor Kožemjakin, koji su iskoristili ovu priliku da pošalju jasnu poruku zajedničke borbe protiv islamofobije, antisemitizma, ali i protiv negiranja genocida u Srebrenica i Holokausta u zemlji, regiji i svijetu.

“Nove okolnosti izazvane vanrednim stanjem će od nas zahtijevati da iznađemo nove metode kako bismo sačuvali sjećanje na žrtve genocida. Zato čestitam Memorijalnom centru na ovoj inicijativi i tome što ste mi dali priliku da budem prvi koji će pročitati imena prvih žrtava sa spiska. Bitno je da se svake godine prisjetimo da to nisu samo brojke, da su to čitavi svjetovi koji su umoreni. Svako od tih imena nas sve obaveže, jer ubijeni u genocidu u Srebrenici nisu žrtve za kojima treba da žale samo muslimani. To je tragedija čitavog čovječanstva, jer genocid kao i Holokaust to jesu, to su zločini protiv čovječnosti, protiv čovjeka“, rekao je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

“Projektu “Čitanje za Srebrenicu” sam se rado odazvao jer znam koliko je važno njegovati kulturu sjećanja. Jedino tako možemo spriječiti da “nikad više” ne bude samo pusta fraza”, dodao je hazan Sarajevske sinagoge Igor Kožemjakin.

Iz Memorijalnog centra Srebrenica poručili su da nikada nije bilo važnije jedinstveno stati protiv svakog oblika historijskog revizionizma, rasta ekstremne desnice te onih politika koje relativiziraju zločine Holokausta i zločine genocida u Srebrenici.

“U vremenu kada se relativiziraju žrtve Holokausta, kada se po istom uzorku ponašanja negiraju i relativiziraju žrtve genocida u Srebrenici, prepoznajemo koliko možemo naučiti i koliko dijelimo jedni sa drugima. Zbog toga je i izuzetno važan ovaj međureligijski dijalog, ali i otvorenost jednog ovakvog projekta za širu zajednicu. “Čitanje za Srebrenicu” je pokrenuto na osnovnoj poruci da obaveza govorenja o genocidu i obaveza obilježavanja genocida nije samo dužnost i ne pripada  samo Srebrenčanima, već svim građanima BiH, jer će način na koji se odnosimo prema genocidu u Srebrenici, prema Holokaustu i zločinima Drugog svjetskog rata, prema onima koji su bili kolaboracionisti zločinačkih režima, odrediti i način kako ćemo graditi i budućnost ove zemlje. Zbog toga nam učešće reisa Kavazovića i hazana Kožemjakina znači mnogo”, poručio je Almir Salihović, jedan od članova tima koji radi na realizaciji ovog projekta Memorijalnog centra.