Nenad Veličković, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, komentirao je za N1 nove obrazovne prakse koje su se primijenile u Bosni i Hercegovini tokom novonastale situacije uzrokovane pandemijom novog koronavirusa.
Budući da se znanost pokazala bitnom karikom u rješavanju ozbiljnih društvenih problema i da se znanje iznova postavilo na “pijedestal autoriteta”, pitali smo profesora Veličkovića vjeruje li da će nadležne vlasti u narednom periodu više pozornosti posvećivati obrazovnim politikama i ulaganju u znanstvene projekta.
“Da su vlasti o nauci razmišljali ranije, ulagali bi u nju. Ne vidim zašto bi pametnom čovjeku kriza poput ove trebala da bude znak da nešto minjenja u svom ponašanju. Ona je samo pokazala stvari koje su ljudi upućeni u taj problem već poznavali. Dok je kriza trajala – krali su, a kad kriza prestane – ne vidim zašto bi to prestali da rade. S pažnjom ću posmatrati da li će se među prosvjetnim radnicima pojaviti neki bijes, da oni glasnije traže i da se bore za svoje dostojanstvo”, poručio je u razgovoru za N1 profesor na Odsjeku za književnost narodna BiH pri sarajevskom Filozofskom fakultetu, Nenad Veličković koji tvrdi da je od toga šta će vlast uraditi, važnije zapravo šta će prosvjetni radnici uraditi.
“Hoće li oni tražiti da se odnos vlasti i društva prema tom poslu i toj oblasti promijeni”, pita se ovaj poznati i angažirani univerzitetski profesor.
Prilagodba novim metodama
O tome da li je kriza uzrokovana virusom, uvodeći nove prakse prenošenja znanja, zakinula studente, profesor Veličković tvrdi da nije, ali izražava uvjerenje da je obrazovni proces u kojem ljudi komuniciraju uživo, tzv. face to face, uveliko korisniji.
“Dva ili tri puta sam, unazad nekoliko godina, eksperimentisao sa tzv. webinarima. Iskustvo iz tih proba je bilo nedostajanje interakcije koja se događa u učionici. Međutim, pošto su okolnosti bile sada drugačije, pošto sam znao da će sve to trajati duže vremena i da je to način da se planirani posao završi, drugačije sam svemu tome pristupio. Onoliko koliko sam shvatio, studenti su zadovoljni. Imaju osjećaj da nisu puno izgubili ovakvim načinom rada, ali ono što nosim kao najvažniji zaključak – ništa ne može zamijeniti razgovor, dijalog, raspravu, duhovitosti, svađe. Korištenje resursa koje nudi internet, čak i taj oblik komunikacije preko ekrana, to treba da bude nestavno sredstvo, ali mislim da je učionica nezamjenjiva”, zaključio je Veličković za N1 dodavši da to ne mora biti učionica u smislu klupe i ploče, već u smislu toga da smo svi skupa na jednom mjestu, da nas okuplja neka tema i cilj.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
