Najveći svjetski mediji, pa i američki poput New York Timesa i Washington Posta, izvjestili su o misi za žrtve Bleiburga, ali i protestima protiv te mise koji su održani u Sarajevu. Psihijatar Esad Boškailo iz Arizone kazao je kako je bh. zajednica u toj zemlji bila ponosna jer je sve prošlo bez incidenta, ali da je misa otvorila nove rane.
Govoreći za Novi dan kazao je da je Sarajevo moralo u 21. vijeku ponovo dokazivati da je antifašističko jer je i danas okruženo fašizmom. Govoreći o pisanju medija o ovom događaju citirao je New York Times u kojem je naslov bio “Bosanci protestovali protiv mie za nacističke saveznike” te kazao kako su američki mediji osudili ovu misu.
S druge strane, zajednica bh. građana u toj zemlji je bila ponosna jer je sve prošlo bez incidenta i nasilja.
“Ova misa je bila naređena iz Zagreba. Naš dobri kardinal nije imao izbora, on je morao slušati. Puno je bolji čovjek nego što je pokazao. Sprega između crkve i države je neobično jaka i on je morao slušati. Da je mislio da je u pravu ne bi se izvinjavao sutradan”, rekao je Boškailo.
Lično je prošao kroz nekoliko koncetracionih logora tokom rata, a misu je doživio kao reviziju historije i otvarnaje novih rana.
“To je guranje običnog naroda svih narodnosti u prošlost koja je teška umjesto da idemo naprijed. Revidira se ono što sam ja preživio. Ljudi u Hercegovini, obični narod, stvarno je mislio da Dretelj nije bio koncetracioni logor jer stalno to slušaju od svojih očeva roditelja itd. Ako sam za tri mjeseca izgubio 50-60 kilograma zar možemo govoriti da je to bio sabirni centar. Naravno da mi nije lako kada se to dešava”, rekao je.
Naglasio je kako treba govoriti o tome kako se ne bi vraćali unazad i pravili transgeneracijsku traumu, odnono učili djecu nekoj drugoj historiji zbog čega nećemo ići naprijed.
VEZANE VIJESTI
“Moramo kao Nijemci priznati zločine, kazniti krivce, izviniti se i nastaviti naprijed”, kazao je.
Govoreći o stanju ljudskih prava, kazao je kako su BiH ne govori puno o tome jer smo politički i socijalno ugroženi, ali, ističe, moramo govoriti jer se seksualna orijentacija ne bira.
“Moramo osuditi svako nasilje prema čovjeku ako on iskaže drugačiju orijentaciju ili mišljenje nego što je naše. Ti ljudi idu u samoizolaciju, imaju probleme u društvu i na poslu, a mi ih ne zaštiućujemo. Demokratija se mjeri s pravima manjima i mi tu ništa puno nismo uradili. Strašne su stvari koje ljudi govore. O homoseksualnosti govore ljudi koji nemaju nikakvo znanje o tome i ne žele slušati ljudi koji znaju o tome”, smatra Boškailo.
Na pitanje kako ćemo se vratiti u normalu nakon pandemije, Boškailo je rekao da ne zna šta će biti normala poslije ovoga i da li ćemo se vratiti u prijašnje stanje.
“Ova pandemija je donijela strahove i kada govorimo o Bosnacima u Americi ili u BiH to povezujemo s ratnom traumom. Na koji način se borimo s tim, nemamo drugog izbora, moramo se boriti. Primarni ljudski cilj je borba za opstanak. Nas je pandemija vratila u naše socijalne korijene, u porodicu i to nije loše. Ali izolacija nije univerzalan problem. Kada si u nekoj velikoj hacijendi s bazenom, košarkašim igralištem ili u jednosobnom stanu na Alipašinom s 5-6 članova, nije isto. Moramo naći nove načine kako da to preživimo”, rekao je.
Dodao je kako smo u izolaciji naučili da nam je porodica primarna jer će ona biti jedina uz nas ako nam se nešto dogodi, ali nije siguran kako će to sve izgledati kada prođe pandemija.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
