Nevolje ideoloških pozicioniranja u PEN Centru Bosne i Hercegovine još su žarišna tačka kulturne rasprave u Bosni i Hercegovini, koja - kako vrijeme odmiče - sve je manje kulturna, barem u onom osnovnom značenju kulture. Nakon Miljenka Jergovića i još trojice pisaca, PEN Centar napustilo je još nekoliko ljudi. Rasprava kako vrijeme odmiče prestaje biti akademska.
Aktuelni ili, sad već bivši članovi bosanskohercegovačkog PEN Centra za današnje pozive N1 televizije su bili – ili nedostupni ili nezainteresirani. Prašinu je diglo jedno za drugim napuštanje PEN-a počevši od književnika Miljenka Jergovića i Ivana Lovrenovića, sve do pojedinih teologa, među kojima je i Alen Kristić. Spisak odlazećih se proširuje, a mahom su frustrirani zbog onog pisma od 9. maja, kada se grupa bh. intelektualaca iz PEN Centra suprotstavila održavanju mise u Sarajevu u spomen na blajburške žrtve.
VEZANE VIJESTI
Kristić, inače kršćanski teolog, pisac i prevoditelj preko stranice Miljenka Jergovića se oglasio javnosti te je iznio da kritika Katoličke crkve po njegovom sudu nije sporna, a to važi i za bilo kojeg drugog javnog aktera:
“Protestno pismo se fokusiralo na sporedan simptom, ne rekavši ništa o bolesti, čiji je ta misa simptom, a to je ono ključno. Ako uopće jest ili može biti sporna, misa je sporna zbog konteksta, pobliže zbog političke, religijske i teološke (ne)kulture i (ne)pismenosti, u kojoj je Crkva odgojila ne samo potomke žrtava Bleiburga nego i većinu drugih katolika, zbog pogubnog shvaćanja identiteta, katoličanstva i hrvatstva, kojem Crkva, prije svega zbog političke računice, već desetljećima izručuje katolike, a korijen svega toga je što se Crkva nikad nije nedvosmisleno i na svim razinama svog djelovanja pokajnički distancirala od ustaškog režima i ustaške ideologije. Naravno, po tome Katolička crkva u regiji nije nikakva iznimka u svijetu religijskog”, naveo je u svom obraćanju Alen Kristić zatraživši da ga se ukloni sa liste članova BH. PEN Centra.
Nije ono prvi put da među piscima i intelektualcima postoje sporenja, ali ovaj put na snazi je “ideološko postrojavanje” i s jedne i s druge strane. Suprotstavljanje fašizmu u ovom slučaju za jednu grupu je elementarno civilizacijsko načelo, a za drugu grupu indikator nemogućnost suprotstavljanja drugim fašizmima. Miljenko Jergović, Sarajlija i nekad omiljeni pisac ovog grada – postao je persona čije se ime koristi u ideološkim prepiranjima.
Ovaj pisac, premda sada nezainteresiran za govor ni u slušalicu, ni u kameru N1 televizije, ranije je govorio – prije nepuna dva mjeseca za Pressing, osvrnuvši se i na temu sarajevskih kritičara.
N1: Kako gledate na svoj rodni grad danas i na kritike koje vam upućuju iz Sarajeva?
“Što se tiče kritika, o tome ne mogu govoriti. To je kao da komentirate komentare ispod tekstova na portalima, to je gnjevna buka koju je nemoguće razabrati. Moj odnos prema Sarajevu je slojevita stvar. (…) Ako govorimo o Sarajevu danas, to je grad koji s gradom iz moje književnosti i gradom moga djetinjstva nema nikakve veze”, kazao je Jergović govoreći za Pressing N1 televizije 10. marta 2020. godine.
#related-news_0
Zajednica na društvenim mrežama već je danima aktivna – na bosanskohercegovačku turobnu svakodnevicu, mahom kriminalnu, nataložio se I još jedan problem, evidnetnog sukoba među književnicima. Komentar je stigao I iz češke prijestolnice, oglasila se bh. ambasadorica:
“Ništa našu zemlju ne košta skuplje kao stalni sukobi i trvenja među njezinim intelektualcima, dok s druge strane bratija združeno i neometano krade”, napisala je na Twitteru Martina Mlinarević Sopta
Oštar komentar objavio je i Eldin Karić sa Žurnala, kazavši da je Jergović “zatvorio krug, od fašističkog pira na derneku Isidore Bjelice do demonstrativnog izlaska iz PEN-a”. Jedna od potpisnica pisma – profesorica i književna kritičarka Sanja Šoštarić izražava žaljenje što su Jergović i ostali napustili PEN. Ta ju je odluka, kaže, nagnala da da se upita šta je uzrok ovakvih reakcija.
“Meni i dalje nije jasno zašto se odbacuje protestno pismo PENa povodom demonstracije najcrnjeg političkog revizionizma presvučenog u svetost euharistije, i to pod pokroviteljstvom prohadezeovskog Hrvatskog Sabora, i proustaškog „Počasnogˮ bleiburškog voda. Da li se i u ovom slučaju zaista moralo antifašističkim makazama zasjeći sva tri etnoklerofašistička projekta, po principu da ako u Bosni kažeš A onda moraš reći i B i C?”, pita se Šoštarić.
I doista, ideološko se ispostavilo iznova kao ono što pravi razdor čak i među piscima. U svim okolnostima, a to je jedno od temeljnih načela PEN Centra, djela umjetnosti – “to nasljeđe čovječanstva kao cjeline, treba da budu zaštićena od nacionalnih i političkih strasti”. A one su ovdje prisutne u ritmu svakodnevnog života.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
