Korupcija u Bosni i Hercegovini je sveprisutna, ali nijedna afera koje smo imali protekle dvije decenije, a za koje su vezani visokopozicionirani političari, nije rezultirala presudama u kojima bi se dokazala krivica. Optužnice su padale jedna za drugom, a da pravosudni sistem odavno ne fukncioniše kako treba, saglasni su i političari i struka.

“Konačno da kažem da smatram da nisam kriv. Mogu li još jednu rečenicu? (Možete.) Zato što se ova optužnica zasniva na lažnim, netačnim i iskonstruisanim činjenicama”, kazao je Dragan Mektić, bivši ministar bezbjednosti BiH (05.03.2020.)

Svaki izabrani zvaničnik, član nekog ministarstva ili neko iz vlasti, koji se našao na optuženičkkoj klupi protekle dvije decenije, izjašnjavao se slično. Bez obzira na većinu oslobađajućih presuda u ranijem periodu, u BiH optužnica za koruptivne radnje i zloupotrebu službenog položaja postaje misaona imenica

Pred Sudom BiH u 2019. godini za djela korupcije i zloupotrebu službenog položaja podignuto je šest optužnica. Ali je izrečena samo jedna osuđujuća presuda i to je izrečena uslovna kazna

U samom uvidu u podatke iz 2019 godine primjetno je da se Tužilaštvo i Sud BiH nije bavio ovom vrstom kriminala kojoj svi u BiH bruje, ali optužnica nema. Ni na drugim nivoima nije ništa bolja situacija. U Republici Srpskoj su podignute samo četiri optužnice, u FBiH se nešto bolje radilo. Podignuto je 159 optužnica. A izrečeno je 46 zatvorskih kazni.

“Ono što je standardno već godinama da apsolutno nemamo nikakvog pomaka kada govorimo ni o statistici, ali posebno kada govorimo o procesuiranju velikih afera odnosno korupcijiski, krivičnih dijela u koje su umiješani nosioci vlasti na različitim nivoima u BiH”, kaže Ivana Korajlić, Transparency International BiH.

Procesi su se dešavali, ali su se uglavnom završavali neuspješno. Šampion u krivičnim postupcima je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Od 2006. do 2011. nekoliko je puta bio na optuženičkoj klupi, 2006. osuđen prvostepeno na 5 godina, ali je drugostepeno 2012. oslobođen. Pravobranilaštvo FBiH je poslalo žalbu “neblagovremeno”. Osuđen je bio i Mladen Ivanić na 18 mjeseci zatvora zbog zloupotrebe položaja, ali je drugostepeno oslobođen. I predsjednik SDS-a Mirko Šarović je godinu dana bio u pritvoru zbog optužnice vezane za Privrednu banku Istočno Sarajevo, ali je oslobođen i naplatio je svoj boravak u pritvoru. Na optuženičkim klupama bili su i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a, Nedžad Branković, nekadašnji premijer, ali su oslobođeni optužbe. Jedini osuđeni na 10 godina zatvora bio je nekadašnji predsjednik HDZ-a i član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, ali je presudu dočekao u Hrvatskoj. Za političke lidere postaje uobičajeno da se pojavljuju krivične prijave protiv njih, ali obično sve vežu za politiku.

“Bilo je 14 krivičnih prijava protiv mene od kada sam izašao iz SDA. Ne postoji ni jedan formirani predmet u kojem ja imam potvrđenu optužnicu. Jer ja da sam u životu sakrio marku, SDA bi svojim uticajem na Tužilaštvo provodala bi me kroz Kanton pokazujući me u lisicama ljudima”, tvrdi Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i Pravde.

I ta SDA je ekspresno reagovala kada je nedavno uhapšen premijer FBiH i njihov član Fadil Novalić, osuđujući ovaj čin i optužujući Pravosuđe, ali i drugi kadrovi ove stranke su se nalazili ili su još u sudskim procesima. Tako, mnoge afere su padale u BiH, poput afere Reket, u kojoj su tada bili uključeni visokopozicionirani članovi SDP-a. Iako se činilo da je sve bilo kristalno čisto, i taj slučaj je pao u vodu. Zlatko Miletić, nekadašnji direktor FUP-a kaže, kako je u ovom slučaju došlo do smjene u odjelu za privredni i cyber kriminal, dogovorom tada SDA i SDP-a. I odjel je ukinut u potpunosti. Otkriva još jedan detalj vezan za ranije slučajeve.

“Imali smo jedan primjer da je jedan šef političke partije ucjenjivao ili reketirao ravnatelja jednog javnog predzuzeća u Federaciji. I čovjek je došao to da prijavi. Mi smo sve to dokumentovali,poduzeli sve radnje, držali smo ta oba lica na mjerama, prisluškivali smo telefone, komunikacije, sve po zakonu. Kada mi je sudac za prethodni postupak izdao naredbu da to radim, na naredbi je upisao brojeve telefona od tog koji je tražio reket i direktora javnog preduzeća. I taj papir šalje Agenciji koja treba da izvrši tu radnju, a koju je taj koji reketira postavio. I jednostavno taj čovjek nije se javio. Kasnije taj sudija pita što se ovaj nije javio, ja mu kažem kako će se javiti kada si njima ti poslao i upozorio ih da se taj predmet radi”, otkriva Zlatko Miletić, bivši direktor FUP-a.

U svemu, pravosuđe BiH nema snagu, smatraju ga ovisnim o politici koja vrši uticaj na njihov rad. Njima ostaje jedino saopštenjima da se bore protiv pritisaka, koji, pokazalo se prethodnih godina, urode plodom i optužnice padaju jedna za drugom.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad