Finansiranje vjerskih zajednica u BiH se (ne)može kontrolisati

Vijesti 15. jun 202018:21 > 19:26
REUTERS/Dado Ruvic

Prije sedam dana, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović postavio je pitanje o finansijskim kontrolama vjerskih zajednica u našoj zemlji. Istraživali smo - ko kako i može li to uopće kontrolisati.

Gotovo istovjetni odgovori stigli su na adresu Finansijsko-informatičke agencije kada su zvanično zatraženi finansijsksi izvještaji vjerskih zajednica u BiH. Sukladno Zakonu o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica ne postoji obaveza podnošenja sličnih dokumenata.

Država nema pravo miješati se u unutrašnju organizaciju i poslove crkava i vjerskih zajednica. Poslovanje je uređeno vlastitim propisima koje donose njeni organi, odgovoreno je iz Islamke zajdnice, Biskupke konferencije, Jevrejske zajednice, Eparhije Dabrobosanske.

No Direktor FIA-e tvrdi drugačije.

“Mislim da je tu neshvatanje kod sve četiri konfesije od kojih smo dobili pisma. Oni se pozivaju na Zakon o slobodi vjera i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH. Međutim tim zakonom se ne regulišu sve stvari. Primjerice krivično pravo. Predaja finansijskog izvještaja je regulisana Zakonom o računovodstvu i reviziji, a ne ovim vjerskim zakonom. Svi ostali zakoni se impliciraju, ne na vjerske zajednice, nego na njih kao na pravna lica”, naglašava direktor FIA-e Esad Mahmutović.

VEZANE VIJESTI

Ko je nadležan za kontrolu finansijskog poslovanja vjerskih zajednica u BiH i kada je posljednji put izvršena, navodi se u i zvaničnom pitanju koje je nadaležnim mnistarstvima postavio poslanik u Parlemntu Saša Magazinović. Slična informacija do sada nikada nije javno objavljena, dodaje:

“Ja ne vidim razlog da se jednako ne kontroliše upravljanje finansijama od strane vjerskih zajednica. Sa strane gledajući to su ljudi koji promovišu moral. Ja zapravo očekujem da će nam oni sami reći hajde dođite i iskontrolišete, jer ako je iko ispravan mi bismo trebali biti”, dodaje Magazinović.

No, nisu svi parlamentarci mišljenja kako se na ovome treba insistirati, naprotiv ovo zadire u autonomiju vjerskih institucija što je protivno i evropskim praksama.

Prema Zakonu o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH vjerske zajednice u BiH imaju samostalnost u ostvarivanju prihoda, oslobođene su dažbina i poreza, a mogu stjecati prihod bez PDV-a i poreza, ali i same raspolagati svojom imovinom, iznajmljivati je i koristiti kako hoće, naravno ako im je vraćena ili kako pojašnjavaju u resornom ministarstvu

“Ne može vjerska zajednica svoj novac trošiti za stvari koje nisu u skladu sa njihovim zvanjem i misijom, uključujući i onaj dio koji se odnosi na karitativno djelovanje. Oni unutar svog sistem imaju mehanizme na koji način provejravaju kako se troši novac ii kako se prikuplja, kao što je novac od zekijata, vitre u Islamskoj zajednici ili dobrovoljnih priloga u crkvama”, naglašava Saliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava BiH.

Prihode koje su ostvarile vjerske zajednice obuhvataju donacije, vršenje usluga, all i i prodaju roba. Ovo posljednje se oporezuje i ti organizacioni dijelovi vjerskih zajednica jesu u PDV sistemu, pojašnjavaju iz Uprave za indirektno oporezivanje.

“Vjerske zajednice, ukoliko se bave oporezivom djelatnošću u skladu sa zakonom o PDV-u i ukoliko prelaze oporezivi prag od 50.000 KM na godišnjem nivou, imaju također zakonsku obavezu da se registruju u sistem PDV-a”, kaže Kovačević.

Po tom osnovu, vjerske zajednice su oslobađane plaćanja PDV-a na usluge i isporuke dobara samo ako se obavljaju radi zadovoljavanja vjerskih potreba, odnosno održavanja vjerskih obreda.

Rijaset IZ BiH, medžlisi Islamske zajednice Mostar, Tešanj, Bihać, Vinarija banjalučke biskupije, Svečenićki dom Vrhbosanske nadbiskupije, Srpska pravoslavna eparhija dabrobosanska u Sarajevu, Podrumi manastira Tvrdoš i tako dalje. Sve su ovo obveznici koji se bave oporezivom djelatnošću.

Sve navedeno u Finansijko-informatičkoj agenciji komentiraju riječima:

“U principu kako država funkcioniše, preko svojih institucija, agencija. Ovde ne govorimo o plaćanju PDV-a, poreza itd, nego o čistoj evidenciji protoka novca i ako država nema uvida u protok novca to je po meni veoma opasno”, kazao je Esad Mahmutović.

Zanimljivo je da su FIA svoje izvještaje dostavili pojedini organizacioni dijelovi vjerskih zajednica, kako je navedeno ukupno 49, dok su to odbile uraditi 374 pravna subjekta koja djeluju u okviru vjerskih zajednica.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad