Nedostatak ozbiljne opozicije u Srbiji i bojkot izbora doveli su do potpune kontrole Vučića nad Srbijom i to je žalosno, riječi su profesora vašingtonskog Univerziteta Johns Hopskins Daniela Serwera kao opisa stanja nakon parlamentarnih izbora u Srbiji. Serwer u intervjuu za N1 također upozorava da Vučić nije ispunio ona obećanja koja je davao i njemu na početku mandata te da brojne opasnosti još stoje pred Srbijom.

“Ono što se desilo rezultat je toga što je opozicija bojkotovala izbore. Razumijem tu odluku u smislu toga da su nezadovoljni uslovima u kojima su izbori održani, posebno manjku slobodnih medija, nezavisnog sudstva. Ali, istovremeno moraju prihvatiti posljedice, a to je potpuna kontrola Vučića. Mislim da je to veoma žalosno. Loše je za njega, za opoziciju, loše za demokratiju u Srbiji. Ali, uradili su to što su uradili i naredna prilika da se uradi nešto drugačije biće na predsjedničkim izborima”, kaže Serwer.

Kada je u pitanju srbijanska opozicija Serwer je stajališta da bi se promjena mogla desiti na narednim predsjedničkim izborima ukoliko se bude dobro pripremila.

“Političari u demokratskim zemljama koji se ne suočavaju s ozbiljnom opozicijom postanu nekako sretni, a iskreno i šlampavi. I čini mi se da on već ide u smjeru kojeg smatram veoma žalosnim. Izbore je dobio na pro-EU platformi, a zapravo je skrenuo u smjeru moskovskog i pekinškog režima. Nije ispunio svoja obećanja da će osigurati slobodne medije i nezavisno sudstvo. Razgovarao sam sa njim o ovim stvarima na početku njegovog mandata, činio se veoma posvećenim, ali dokazi nisu usljedili. Smatram da je to dijelom rezultat toga što nema jaku opoziciju. Snažna opozicija esencijalna je za demokratiju. Realna mogućnost za institucionalnu moć esencijalna je za demokratiju, a toga nedostaje u Srbiji. Nadam se da mogu. Ujedinjavanje opozicije uvijek je izuzetno težak zadatak. Bio je za vrijeme Miloševića izuzetno težak zadatak. Zapravo nisu se svi ni priključili ujedinjenoj opoziciji za vrijeme Miloševića. Na kraju su ga pobijedili na izborima. Smatram da je moguće. Ipak, samo moraju razgovarati jedni s drugima o tome šta su im zajednički ciljevi i eventualno tražiti pristojnog, ozbiljno pro-EU, pro liberalnog i demokratskog kandidata”, ističe Serwer.

Nedavni sporazum Izetbegovića i Čovića po pitanju Mostara Serwer smatra isključivo dogovorom o podjeli plijena i moći.

“Ne znam da li ćete ili ne imati izbore u Mostaru, ali bih rekao ovo: dogovori između HDZ i SDA o Mostaru bili su uspavani proteklih godina, bilo ih je mnogo. Sve dok mogu osigurati da niko drugi ne vlada u Mostaru, mislim da će biti voljni podijeliti kolač, kako i jesu često u prošlosti. Dakle, izbori bi se mogli održati, ali ono što HDZ i SDA namjeravaju jeste da postignu sporazum da SDA vlada na muslimanskoj strani grada, a HDZ na onoj hrvatskoj i negdje na sredini će se sresti. Po meni ovo nije dobro upravljanje. Na općinskom nivou je bilo dobrog upravljanja, na mnogim mjestima u BiH. Za to je potreban izbor gradonačelnika direktnim glasanjem i ozbiljna među-etnička saradnja. Upravo to ne vidim u ovom sporazumu i čini mi se da je on još jedan dogovor raspodjele moći, a čiji je glavni cilj da se nitko uspješno ne suprotstavi ni SDA, ni HDZ. Zar nisam upravu”, mišljenja je Serwer.

Ovaj nekadašnji zvaničnik State Departmenta i učesnik daytonskih pregovora najavljuje i jedan novi pogled na Bosnu i Hercegovinu na 25. godišnjicu Dejtonskog sporazuma.

“Na 25. godišnjicu sporazuma ću objaviti prijedlog o ovoj temi. Ipak, mislim da moramo priznati da državna vlada mora imati svu moć i vlast i mora implementirati okvir da bi se pregovaralo o članstvu u EU. Kada se državnoj vladi da za to moć, vidjećemo ozbiljno upravljanje na centralnom nivou u BiH. Ipak, istovremeno smatram da ne možete o svemu odlučivati sa centralnog, državnog nivoa u BiH, morate imati više lokalne vlade. Problem kojeg vidim u Bosni je to što smo stvorili nekoliko nivoa lokalne vlasti, tu je i entitetski nivo, kao i onaj kantonalni u Federaciji. To je jednostavno prokleto komplikovano. Nema razloga zašto država veličine Bosne i Hercegovine ne bi mogla biti vođena sa državnog nivoa i onog općinskog. To bi za mene bilo puno racionalnije, pozitivnije, manje skupo, manje korumpirano vladanje. Živim u zemlji gdje se većina moje interakcije sa vladom odvija sa vladom DC-a. Ne vidim zašto to ne bi bio slučaj u mjestu kao što je BiH. Za članstvo u EU zahtijeva se da državna vlast ima ozbiljnu moć, a ona to danas nema”, najavljuje Serwer.

Po pitanju političke borba koja tek predstoji Crnoj Gori Serwer napominje kako ta zemlja ima nešto drugačiju političku sliku od ostalih zemalja na prostoru Zapadnog Balkana.

“U Crnoj Gori postoji duga historija izborne konkurencije. Đukanoviću možete protivrječiti, dugo je na vlasti, zadnji put kada sam ga vidio sam mu rekao fali ti samo jedna stvar da bi te smatrali ocem tvoje nacije, a to je odgovarajuća opozicija koja bi ti mogla uzeti vlast. Pogledao me je i rekao, slažem se, ali to nije moja odgovornost. I upravu je. Opozicija u Crnoj Gori protiv nezavisnosti, protiv NATO-a i zbog toga sebe osuđuje na to da nisu na vlasti. Nažalost tako je. Dugo sam se nadao da će se Đukanoviću pojaviti pro-EU, pro-NATO, opozicija za nezavisnost i to bi doista kompletiralo proces demokratizacije u Crnoj Gori. Ipak, nije se pojavila. Na crkvu gledamo kao na religijsku instituciju, ali ona je i institucija sa određenim vlastitim posjedom. A crkva u Crnoj Gori očajnički pokušava da odbrani svoja vlasnička prava. Po meni je upravo o tome ovdje riječ. Ja to razumijem, ali dobra stvar kod posjeda je što možete praviti kompromise. Oni će na kraju i postići neki kompromis”, kaže Serwer.

Uoči predstojećih izbora predsjedničkih izbora u SAD-u Serwer na pitanje ko bi bio bolji za region – nekadašnji potpredsjednik Biden ili sadašnji predsjednik Trump – ističe kako je to pitanje pogleda onog koga se pita.

“Ako ste ozbiljan, liberalni demokrata koji želi jednaka prava za sve, vladavinu zakona i izmjenu moći na osnovu ozbiljnih, fer i slobodnih izbora, onda ćete željeti gospodina Bidena jer upravo to on i želi. Gospodin Trump je etnički nacionalista, bijeli nacionalista. Zvali smo ga rasista, ali ga sada zovemo bijelim nacionalistom, bijelim supremacistom. On je etnički nacionalista, saosjećajan je prema etničkim nacionalistima na Balkanu, ako o Balkanu uopće i razmišlja. Njegova je administracija mnogo naklonjenija na primjer srbijanskom etničkom nacionalizmu od bilo koje druge američke adminstracije. Mislim da bi u Bidenu vidjeli povratak jakom američkom protivljenju bilo kakve teritorijalne podjele na Balkanu i vidjeli biste velike napore za saradnjom, bližoj saradnji sa EU. Te bi stvari napravile veliku razliku na Balkanu u usporedbi s onim što gospodin Grenell namjerava. To je tužno”, zaključuje Serwer.

Snimak cjelokupnog intervjua možete pogledati u priloženom videu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad