Bosna i Hercegovina je imala mnogo više pažnje prije 10 godina. Evropska unija smatra da niti jedan pristup prema BiH nije doveo do suštinskih rezultata i onda postoji osjećaj da ne zna šta raditi sa BiH, kazao je za N1 Florian Bieber, univerzitetski profesor i koordinator Savjetodavne grupe za Balkan u evropskoj politici.
Pojedini eksperti za Zapadni Balkan smatraju da se Bosna i Hercegovina nalazi u patetičnom stanju, te da je apsolutno zaglavljena unutar svojih neprekidnih sukoba i trzavica i da je čak Kosovo u boljem stanju nego li je BiH. Kakvo je vaše mišljenje?
Jasno je da je BiH “zaglavljena” u smislu reformi, evropske integracije itd. Ona nije jedina u regionu sa problemima. Imate npr. Kosovo čije potpuno priznanje blokira Srbija. Prema tome, BiH nije jedina zemlja koja ima blokade.
Rješenje za Mostar je naizgled pronađeno?
Mislim da, u svakom slučaj, imamo razloga za skepticizima jer su oni koji su blokirali rješenja više od deset godina sada kao našli rješenje. Oni taj dogovor moraju pokazati u praksi. Problem u cijeloj BiH je što se blokade vrše na različitim nivoima. Zbog toga dijelim skepsu sa građanima.
Da li će doći do promjene Izbornog zakona?
Jako je teško procijenti iz vanjske perspektive. Glavni politički akteri imaju interese da ne pronađu rješenje i stalno prebacuju odgovornost jedni drugima. U tom smislu, ako bi postojala politička volja, onda bi bila moguća i rješenja. Ja ne vidim tu političku volju. Skoro je nemoguće to predvidjeti iz vanjske perspektive jer te motivacije bh. političara nisu vezane za racionalni pokušaj rješavanja problema.
Hrvatska je u finišu izborne trke. Kakve su vam prognoze?
Najneizvjesniji izbori su u Hrvatskoj. Istraživanja javnog mnjenja pokazuje da opozicija može pobijediti. Ako gledamo dinamiku prethodnih izbora u Hrvatskoj – kada je Grabar-Kitarović pobijedila na općim izborima to je bio signal da će se HDZ vratiti na vlast. Po toj logici ako je sada pobijedio Milanović možemo očekivati povratak SDP-a. Neka promjena je realna, ali je generalno teško prognozirati.
Može li doći do promjene odnosa između Hrvatske i BiH?
Naravno, ako dođe do promjene vlast u Hrvatskoj promijenit će se i odnos prema BiH. Koalicija oko SDP-a nema tako dobre odnose sa HDZ-om BiH. Hrvatska je prema Bosni i Hercegovini vodila dvostruku politiku. S jedne strane zalagala se za euroatlantski put BiH, a sa druge strane podržavala je nacionalističku politiku HDZ-a BiH. Također, imali smo situaciju da kada je SDP bio na vlasti u Hrvatskoj, tada HDZ BiH nije imao sagovornika, što je dovodilo do radikalizacije stavova ove stranke.
Srbija je završila svoju izbornu utrku ove godine. Kako komentarišete okolnosti u kojima su se izbori održali, ali i same izbore?
Imali smo bojkote opozicije, ali i neodgovornost vladajućih koji su dozvolili fudbalske utakmice i masovna okupljanja, manipulisali su sa brojkama zaraženih, igrali su se sa ljudskim zdravljem i životima. Izbori su pokazali dominaciju jedne stranke tj. jedne osobe – Aleksandra Vučića. I to je sada realnost Srbije da jedna stranka kontroliše državu, to je učvršćivanje autoritativnosti i dužnosnici iz Evropske unije više ne mogu to ignorisati.
Nedavno je propao samit u Washingtonu između Vučića i Tačija. Može li SAD riješiti, vjerovatno, najveći problem na Balkanu?
Ne. Trumpova administracija nema strpljenja za ovako kompleksno pitanje. Ova administracija ima nespreman i poprilično naivan pristup, slično je pokazala i u pitanju problema Palestinaca i Izraela. Očekujem još jedan pokušaj od SAD-a da zakaže sastanak između Beograda i Prištine, ali bih se iznenadio ako bi došlo do dogovora.
Da li je dosadašnji rad specijalnih izaslanika za Zapadni Balkan i komesara za proširenje i vanjsku politiku zadovoljio ljude na Zapadnom Balkanu?
Glava adresa za kritike trebaju biti vlade regiona.
BiH na svom EU i NATO putu je, čini se, sve dalje od članstva. Kakva nam je reputacija?
Mislim da je manji broj ljudi u Evropskoj uniji koji se trenutno zalaže za proširenje. Bosna i Hercegovina je imala mnogo više pažnje prije 10 godina. Evropska unija smatra da niti jedan pristup prema BiH nije doveo do suštinskih rezultata i onda postoji osjećaj da se ne zna više šta raditi sa BiH. Za sada nema neke nove energije iz EU kako bi pomogla BiH da izađe iz krize.
Ko bi na američkim izborima bio bolji izbor za Balkan, BiH i EU – Biden ili Trump?
Prilično je jasan odgovor. Trump je katastrofalno loš predsjednik, jedan od najgorih predsjednika u historiji SAD-a. Amerika je pod njim izgubila dosta ugleda, a za Trumpovo vrijeme ojačao je populizam po svijetu. Trump je ohrabrio slične pokrete i političare po svijetu i to ne vodi dobru. To su opasne politike. To smo vidjeli i u regionu. Kažem da mi je drago da Trump nije našao Balkan na mapi, onda bi bilo opasnije.
Za Balkan bi bolje bilo ako SAD i EU imaju zajednički stav i očekujem da bi sa Bidenom ta saradnja bila poboljšana. To ne znači da će pobjeda Bidena riješiti sve probleme. Sjetimo se vremena Obame, SAD su bile poprilično daleko od Balkana.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad