Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poslao je poruku porodicama žrtava genocida, građanima Bosne i Hercegovine i prisutnim gostima na obilježavanju 25. godišnjice genocida u Srebrenici.

“Iskreno žalim što zbog poznatih razloga nijesam u mogućnosti da u svojstvu predsjednika Crne Gore budem danas s vama u Potočarima; da se uime građana Crne Gore i svoje lično, poklonim sjenima i odam poštu žrtvama genocida u Srebrenici; da izrazim saosjećanja sa onima koji danas nakon četvrt vijeka sahranjuju posmrtne ostatke svojih najmilijih; da odam priznanje porodicama svih žrtava srebreničkog masakra za istrajnost u borbi za pravdu i istinu o stradanju više od 8.000 golorukih, nevinih ljudi i djece”, poručio je predsjednik Crne Gore u svojoj poruci.

Prošlo je dvadesetpet godina od genocida u Srebrenici, najvećeg stradanja na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, kazao je.

“Ovaj strašni zločin nad bošnjačkim narodom i danas nameće ista pitanja. Zašto? Kako je moguće da na ovom tlu na kraju XX vijeka nastane monstruozna misao o istrebljenju jednog naroda? Nema jednoznačnog odgovora. Najtačnije je reći da se genocid u Srebrenici može objasniti istorijom koja mu je prethodila. Takve zločinačke zamisli imaju najsnažnije uporište u velikodržavnim ideologijama. One su postojale i danas nažalost postoje na našim prostorima. One su izvorište zla i stradanja, i platforma za udruživanje zločinaca. Sve dok takve ideologije žive, dok imaju sljedbenike koji negiraju počinjene zločine i zagovaraju nove, ne prestaje ni opasnost od novih stradanja. Genocid u Srebrenici, koji je zajednička sramota svih koji ga nijesu spriječili, i nas i međunarodne zajednice, svjedočanstvo je strašne stvarnosti jednog krvavog rata, vječita opomena i podsjećanje za sve naše narode da bez istine o prošlosti nema ni mirne, ni sigurne budućnosti”, naveo je Đukanović.

“Sjećanje na zločin koji se desio u Srebrenici smatram pozivom da se i danas traga za istinom, da ne zaboravimo da je ispunjenje pravde naša obaveza. Srebrenica jeste sinonim zločina, ali moramo sve učiniti da bude i sinonim pravde”, kazao je predsjednik Crne Gore.

Naveo je da su ponosni što je Crna Gora bila prva država u regionu koja je prije 11 godina usvojila Deklaraciju o prihvatanju Rezolucije Evropskog Parlamenta o Srebrenici.

“Odlučni smo da svojim aktivnostima snažno doprinosimo očuvanju sjećanja na srebreničke žrtve, i žrtve svih zlodjela počinjenih tokom sukoba na prostorima bivše Jugoslavije. Samo se tako može ići putem do istinskog pomirenja, što je jedina garancija stabilnosti Zapadnog Balkana i zajedničke evropske budućnosti. Slava žrtvama Srebrenice”, naveo je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Ove godine u mezarju u Memorijalnom centru u Potočarima kopa se devet žrtava genocida iz jula 1995. godine.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada su smiraj pronašle 6.643 žrtve genocida, a traga se za još više od 1.000 nestalih Srebreničana. Do sada su u mezarju Memorijalnog centra ukopana 432 maloljetnika i 26 žena. Od tog broja 19 je žena žrtava genocida, a ostale su stradale tokom 1992. godine. Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na oko 570 različitih lokaliteta.

Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

U napadu na “zaštićenu enklavu UN” Srebrenica, u julu 1995. godine, koji su izvele jedinice tadašanje Vojske Republike Srpske pod komandom haškog osuđenika Ratka Mladića, ubijeno je više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, a na desetine hiljada žena, djece i starijih ljudi deportovano ili je spas bilo prinuđeno tražiti u okolnim šumama, tražeći put ka slobodnoj teritoriji na području Tuzle.

Pred Tribunalom u Haagu te sudovima u regionu, za genocid počinjen u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne kazne zatvora.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad