Profesor Nusret Drešković, šef Odsjeka za geografiju na Prirodno matematičkom fakultetu u Sarajevu, govorio je za Novi dan o turističkom potencijalu Bosne i Hercegovine, najsigurnijim jezerima, najčistijim rijekama za kupanje, bojaznosti od virova, ali i o strategiji turističkog razvoja koja nam je neophodna.

Za početak razgovara je istaknuo da je epidemija korona virus na neki način pružila šansu Bosni i Hercegovini, jer imamo iznimne potencijale koji su karakteristika naše kontinentalne unutrašnjosti, koje proizilaze iz činjenice da smo  2/3 do 3/4 prostora planinska zemlja koja ima  izuzetne ljepote, plus vrlo bogato kulturno-historijsko naslijeđe.

Virovi, sigurnost i uživanje

“Nažalost, u ovim današnjim fazama razvoja, prije svega mislim posljednje dvije decenije, nismo volorizilari te potencijale ni na nivou 20 posto, za razliku od Hrvatske koja se žali da ima 20 posto popunjenosti južne obale. BiH, po mom dubokom uvjerenju, do sad nikad nije prebacila tu granicu kad je u pitanju volorizacija njenih resursa”, naveo je prof. Drešković.

Govoreći o jezerima, podcrtao je da su prirodni dragulji.

“Kada govorimo o prirodnim i vještačkim jezerskim akumulacijama, na nekih 180 kilometara kvadratnih ukupne površine se računa da je taj potencijal. Velikim dijelom su vještačka akumulacija, prije svega akumulacije nastale za potrebne proizvodnje električne energije, i u tom smislu, zadnjih godina, nisu registrovani nikakvi problemi vezani za zdravstveni status posjetilaca. Nije to turistička propaganda koju ja forsiram, nego naše su rijeke i jezera izuzetno čisti, prirodni dragulji koji nude rekreaciju, sport, uživanje i tome slično“, istaknuo je prof. Drešković. 

A da li su Ramsko i Boračko jezero sigurni i za kupanje, profesor je kazao, sasvim sigurni.

“Nisu to jezera koja su potpuno uređena, u kontekstu samo kupanja, ali su dobrim dijelom uređena i sasvim su sigurna za kupanja, bez problema ih posjetite i uživajte”, poručio je gledaocima N1 prof. Drešković.

Blidinje, također, smatra on, ima izuzetan potencijal. 

“Tu nema šta zagaditi vodu. Na području Dugog polja, nema stalnih stanovnika, nego vikend naselja. Biser prirode je potpuno netaknut”, naglasio je. 

Koja jezera su najtopljilja, a koja najhladnija, zanimalo nas je. 

“Na Jablaničkom jezeru imate uređene dijelove koji daju turističku ponudu. U tom smislu imaju i kapaciteti za iznajmljivanje, uglavnom privatni, i zbog toga je temperaturom dosta pogodno za ljetni turizam i kupanje”, kazao je prof. Drešković. 

Također, i Ramsko jezero je dosta pogodno za ljetni turizam, kupanje i druge aktivnosti, sugerisao je profesor, jer su u sličnoj geografskoj regiji i na sličnoj nadmorskoj visini. 

Temperatura jezerske vode nije na nivou morske, dodao je, ali sasvim je prihvatljiva za kupanje i za kupališni turizam.

Govoreći o Panonskom jezeru, kazao je da je to područje koje je planski kreirano za ljetni kupališni turizam, i u tom smislu, na tom području se vodi računa o higijensko-epidemiolškim mjerama, jer voda se svaki dan kontroliše, sa aspekta njenog kvaliteta. 

Pojasnio je da ne treba imati strah od virova u Prokoškom jezeru,  jer je prema najvećem broju teorija nastalo kada su stočari začepili ponore.

“Ponori su začepljeni. Da ima tih virova, kuda se odvodi voda, jezero bi oteklo. Dakle, ne postoji ništa u tom smislu što bi izazivalo bojazan kod turista”, rekao je. 

Strategija turističkog razvoja – ključna

Kada su u pitanju manje akvatrorije, na primjer kakvo je Prokoško jezero, rekao je da sada imamo situacija da su objekti koji se nalaze duž tih padinskih strana, dobrim dijelom nisu u potpunosti riješili otpadne vode, pa se dešava da dio tih otpadnih voda završi u jezerskoj akvatoriji, u tom smislu se voda nekim dijelom zagađuje. No, dodao je da to nije ništa opasno što bi trebalo zabrinjavati turiste.

Šta je sigurnije za kupanje jezero ili rijeka?

Jezero nudi više kvaliteta, smatara profesor, jer u pitanju je stajaća voda i ima više prostora za kupanje i aktivnosti na obali.

“Međutim, i naše rijeke imaju izuzetan potencijal kupališni, kada su u pitanju vodotoci malo većeg ranga, one prve i druge kategorije, glavnih tokava i njihovih pritoka. U tom smilslu, naši vodotoci nimalo ne zaostaju kad je u pitanju turizam i turistička ponuda, ali i kupališni turizam”, naveo je prof. Drešković. 

Za kraj je izdvojio i neke probleme sa kojima se susreće bh. turizam.

“Dobrim dijelom imamo problem sa legistativom, nažalost, još uvijek ne nastupamo jedinstveno kao zemlja, nego nas entiteski, pa čak i kantonalni zakoni ne uvezuju u jednu cjelinu, pa, u tom smislu, ta turistička ponuda na neki način nije integrirana kao jedinstvena. Nažalost, nismo još stvorili taj ambijent koji bi pogodovao sa svih aspekata kada je u pitanju turustička ponuda. Prije svega, tu mislim na servise. Nije to u pitanju samo da dovedete turistu, da vidi neku lokaciju, već servisi koji prate tu turističku ponudu”, istaknuo je prof. Drešković, i dodao, da puno trebamo uraditi  kada je u pitanju smještaj, ishrana i druge aktivnosti koje su vezane za turizam, jer turista je tu da se i zabavi.

Napomenuo je da je strategija turističkog razvoja ključni dokument koji BiH trenutno nedostaje.

“Kada je u pitanju Federacija BiH, stara je istekla, nije ni bila kakve kvalitete, a nova još nije urađena. Isto tako, kantonalne strategije su dosta lošije urađene. I kada je u pitanju Kanton Sarajevo, treba da se radi strategija turističkog razvoja i u tim dokumnetima moraju da se unesu znanja i iskustva onih koji žive od toga i onih koji dizajniraju sistem turističkog razvoja”, poručio je naš sugovornik, dodajući da je to ključna stvar kako bi se turizam razvijao planski i da bi izašao iz domena sive ekonomije, koja nažalost u velikoj mjeri danas karakteriše bh. turizam.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad