Jedna od vodećih historičarki današnjice Margaret MacMillan većinu vremena od početka pandemije korona virusa provodi u svom domu u Oxfordu okružena knjigama i istraživanjima.

Na pitanje da uporedi 1919. i Špansku gripu sa današnjom krizom u vezi korona virusa kaže da je ondašnji svijet bio mnogo drugačiji od ovog u kojem se suočavamo s COVID-19.

“Obje su, kao što znamo, pandemije koje pogađaju čitav svijet. Ali, su obje dijelom rezultat i globalizacije jer su se tokom Prvog svjetskog rata milioni muškaraca kretali širom svijeta, što je naravno potpomoglo širenju influenze, a živimo u veoma globalizovanom svijetu i to je pomoglo širenju COVID-a 19. Smatram da je ono što također vidimo nevjerovatan uticaj na društvo, vlade i druge koji se bore sa nečim s čim se zapravo na tom nivou nisu borili prije ili barem prije nekog vremena. Dakle, postoje paralele. Ono što mislim da je poprilična razlika jer to što su ljudi 1919. puno više bili naviknuti na smrt. Rat je usmrtio nekih devet miliona muškaraca. Ali, ljudi su također bili više naviknuti na gripe, bolesti koje se nisu mogle liječiti. Smatram da je na neki simpatičan način šok nama i našem društvu bila ova pandemija”, kaže MacMillan.

 Promjene koje su nastupile nakon Španske gripe su bile značajne, a kakve će uslijediti nakon ove tek treba da se vidi.

“Svijet je 1919. izlazio iz smrtonosnog, katastrofalnog rata. Bilo je puno više političkih ustanaka, revolucija u Rusiji i građanski rat je tamo buknuo. Činilo se da će biti revolucija i u Evropi. Brojna su se carstva raspala. Tako da su političke promjene bile ogromne. Sada još uvijek ne osjećamo te vrste političkih promjena. Vaša zemlja je bila pod uticajem raspada Austro-Ugarskog carstva, kao i brojne zemlje i narodi u Centralnoj Evropi. Dakle, to nije bilo samo vrijeme pandemije, već i vrijeme ogromnih političke i društvene promjene. Mislim da je ono što se događalo u periodu kroz koji trenutno prolazimo, naravno uvijek je teško shvatiti šta se događa kada ste usred toga, to da su se brojne stvari posložile. Već su postojale deformacije u globalizaciji, rezervisanosti o globalizaciji, među mnogima je postojao osjećaj da im globalizacija ne pomaže”, ističe MacMillan.

MacMillan za N1 komentariše i poteze američkog predsjednika Trumpa, njemačke kancelarke Merkel, francuskog predsjednika Macrona, ali i genocid u Srebrenici i njegovo negiranje te podjele u društvima.

Intervju s Margaret MacMillan pogledajte na N1 u utorak u 21 sat.