O sociopsihološkom aspektu epidemije za Novi dan govorio je sociolog Esad Bajtal.
Zbog anksioznosti, brige, straha i zabrana, građani teško podnose stanje epidemije, a nepovjerenje u sistem otežava, a o tome kako najlaške “probaviti” ovo stanje, Bajtal je za N1 rekao kako moramo biti svjesni da nismo sami i da je stanje planetarno.
“Bitna je razmjena iskustava sa svima onima koji se u svijetu bave ovom problematikom praćenja napretka, kontrolisanja, suzbijanja korona virusa. U pitanju je čitav sistem koji o tome vodi brigu ili pokušava da riješi na najbolji način po građane. Moraju se korisititi sva planetarna iskustva do kojih su došli drugi. Ovaj fenomen je potpuno nepoznat, ne postoje medicinske koordinate kako s ovim izlaziti na kraj. Moraju se oni koji su ovdje zaduženi da se s tim bore zajedno s građanima“, istakao je Bajtal.
Kazao je da ovakvo stanje postaje “nova normalnost te da sve prelazi u naviku a navika je druga priroda ljudskog bića.
Pročitajte još
“Već smo ušli u novu normalnost, što znači da je počeo jedan oblik privikavanja. S jedne strane može biti dobar, jer smanjuje tenzije, a s druge strane može biti opasan zbog opuštanja, što vidimo po podacima od kraja juna sve do danas, odnosno kada su građani onog trenutka kad im je vlast rekla da restrikcije u drastičnoj mjeri ne važe a koje su važile, pa se počinju opuštatiti i to je jako opasno. Građani se ponašaju na način kao ‘vlast je dala otkaz koroni i ona više ne radi u Bosni’. Tako se ne možemo ponašati. Korona nije otpuštena, moramo biti oprezni, osjećati brigu najviše za sebe jer tada planetarno birnemo i o svima drugima“, naveo je Bajtal.
“Onaj što štiti sebe, štiti i druge. Tako treba da se ponašamo”, dodao je.
Potcrtao je i da odgovornost mora biti uzajmana i da je to tako u društvenim konstelacijama.
“Nikad jedna strana ne može biti odgovorna, ali ima ona koja je odgovornija i to u ovom slučaju nisu građani. Sve ostalo je na onima koji su dobro plaćeni da vode brigu o građanima o svim segmentima njihove egzistencije. Zdravstvenim institucijama mora vlast da obezbijedi način maksimalne efikasnosti koji je moguć danas. Imate odgovornost koja je na planu države, institucija i vlasti a onda onaj dio odgovornosti onoga što zdravstvena logika zahtijeva i što pripada struci i medicini a na građanima je da osluškuju i jedne i druge na način kritičkog mišljenja. Svako od nas mora sam sebi da kaže: ‘Da ovo je nelogično, moram nositi masku u datom trenutku’. Moraju se građani ponašati sasvim racionalno i u skladu sa vlasititim osjećajem brige za sebe i ostale. Koliko će sve skupa trajati, ne možemo znati, ali moramo ostati oprezni i racionalni”, naglasio je Bajtal gostujući na N1.
Sociolog Esad Bajtal je govorio i o posljedicama koje će korona virus ostaviti na građane u vidu frustracije te je rekao kako je frustracija uvijek individualni problem te da će svako od nas vidjeti, kad sve ovo prođe, u kojoj mjeri je bio frustiran kako se odrazio taj šok po nas. Rekao je i da je frustracija uvijek opasna,te zna uzrokovati psihosomatske bolesti, jer se neko nije znao nositi s njom.
“Ono što vidimo, što čujemo svi jeste da ljudi imaju različitih odnos prema svemu ovome; neki smatraju da se ne treba čuvati, ali je činjenica da ovo stanje mora ostaviti svoje strahove, posljedice. Očigledno je da rastu tenzije, da neki društveni faktori itekako zloupotrebljavaju ovu situaciju. Nadam se da se to neće slomiti na jednu ili dvije afere, nego da ćemo doći do kompletne istine šta se ovdje sve događalo dok smo mi bili zgurani u hladne zidine kuća i stanova. Ta zloupotreba je također sastavni dio tenzija rasta straha i svega onoga što prosječna individua doživljava kad se ne osjeća najsigurnije i kad se tranzira u drugu ravan i druge obrasce ponašanja“, komentarisao je.
Bajtal je za N1 govorio i o rukovanju, zagrljajima, odnosno prvom susretu dva čovjeka koji su navikli na takve pozdrave i koji su normalni u našem društvu.
“Ovdje se slama tradicionalni, početni komunikativni trenutak. To je inercija, to je tradicija – pružiti ruku, zagrliti se. Prirodno je ići u susret čovjeku pružene ruke, s tijelom spremnim na zagraljaj. To su stvari kojih ćemo se jedva osloboditi, a moramo se oslobađati“, rekao je.
A šta kada prođe pandemija korona virusa, kako ćemo se onda ponašati
“Vjerovatno će ta inercija trajati jedno vrijeme pa ćemo se morati boriti sa tom vrstom novoizgrađenog obrasca susreta jer će jednog dana sve to izaći iz naših života, proći će vrijeme korone kao što je prošlo vrijeme španske kuge, koja je odnijela 50 miliona ljudi; možete zamisliti tu stravu, u to vrijeme kad medicina nije nigdje”, kazao je.
“Sad me asocirate na nešto što sam doživio čitajući Bertranda Russella, Nobelovca. Njega su novinari pitali šta je dobar život jer živimo neke živote koji nisu dovoljno dobri. On je rekao nešto što ima veze sa ovom situacijom: ‘Dobar život je onaj koji je inspirisan ljubavlju a rukovođen znanjem’. Šta to znači? Evo vam dva primjera. Znate da je u srednjem vijeku vladala strašna pošast, kuga, s kojom nije bilo načina da se izađe na kraj, a onda su sveštena lica pozivala građane da se okupljaju u crkve i da mole Boga da bi pošast nekako prošla. Međutim, epidemija kao epidemija, ne uzima naše želje nego čini ono što čini. Umjesto da nivo zaraze pada, ona se počela širiti jer su se ljudi sakupljali i prenosili jedni drugima. Russell kaže to vam je primjer ljubavi bez znanja, a drugi primjer je primjer Drugog svjetskog rata, koji je također odnio 50-ak miliona života i Russell ističe da sva ta silna tehnolgiija, topovi, tenkovi, razorna moć koja je odnosila živote, to vam je primjer znanja bez ljubavi. Život mora imati oboje. Pitam vas: koliko oni koji vode ovo društvo imaju jednog ili drugog? Pustimo građanima koji nas gledaju da razmisle koliko oni koji vode ovo društvo imaju ili znanja ili ljubavi, a jedno nije dovoljno da bismo imali dobar život koji nam stalno obećavaju u svojim predizbornim kampanjama“, naglasio je Bajtal.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
