U Bosni i Hercegovini svako ima pravo na izbor i nacionalno opredjeljenje. No to često nosi posljedice u vidu diskriminacije. Na primjer, Bosanac, Hercegovac, Rom, Jevrej i ostali, nisu do sada mogli biti u rukovodstvu Skupštine Tuzlanskog kantona. Novousvojena inicijativa za promjenu kantonalnog Ustava, daje tračak nade da su promjene moguće.
Amela Jusufović politički je aktivna. Izjašnjava se kao Bosanka i Hercegovka. Kao takva je nepoželjna, neprihvatljiva i sistemski ignorisana u bh. društvu, priča nam.
“Generalno, ta građanska opcija u zadnje vrijeme se pokušava degradirati da su to ljudi koju pružaju otpor nečemu što je ustaljeno i dobro. Moje izjašnjavanje kao Bosanka i Hercegovka mojim punoljetstvom bila je isključivo moja odluka je ne želim pripadati nijednom tzv. toru“, istakla je Amela Jusufović, članica SDP-a.
Iste probleme imaju i pripadnici 17 zabilježenih nacionalnih manjina u Tuzli za koje se jedva zna da postoje jer im nedostaje podrška i infrastruktura. Lukavac, Banovići i Tuzla imaju udruženja nacionalnih manjina.
Pročitajte još
“Nema mogućnosti da se formira Vijeće nacionalnih manjina. Ima u zakonu, a u Poslovniku Skupštine TK to ne postoji. Tako da već deset godina se taj problem ne rješava“, kazao je Tihomir Knežiček, Udruženje građana italijanskog porijekla Rino Zandonai.
Lokalne zajednice napravile su pomake. U BiH 22 opštinska i gradska vijeća imaju zagarantovan mjesto za pripadnike nacionalnih manjina koje je u Tuzli zauzeo Nedžad Jusić.
“Ravnopravno učestvujem u svim aktivnostima kao i sve druge kolege iz drugih političkih partija. To je jedini način kako se mogu nacionalne manjine integrisati u bh. društvo da budu na mjestima gdje se odlučuje“, naglasio je Nedžad Jusić, Vijećnik u GV Tuzla.
A je li konačno vrijeme da mogućnost odlučivanja imaju i drugi građani ove zemlje osim Bošnjaka, Hrvata i Srba?
“Mi smo zatražili te ustavne promjene i inicijativa je jednoglasno usvojena u Skupštini TK. To je jedan korak ka rješavanju problema i svih presuda Ustavnog suda koje do sada nisu ispoštovali političari koji do sada nisu na vlasti. Jedan mali korak ka izjednačavanju građana na području TK“, izjavio je Mahir Mešalić, Klub DF u Skupštini TK.
“To je možda jedan od onih koraka ka implementaciji presude ‘Sejdić-Finci’. Mada, u suštini je korijen problema u toj presudi. Kada bi se implementirala ta presuda, ovakve inicijative ne bi bile potrebne“, istakao je Knežiček.
Hoće li poslije narednih opštih izbora u rukovodstvu skupštine TK biti Bosanac, Rom, Italijan ili neko drugi, pitali smo naše sagovornike.
“U Ostale se ubrajaju Bosanci, Hercegovci, Marsovci i bilo ko drugi. Plašim se da će ta mjesta ponovo zauzeti drugi, a ne nacionalne manjine“, komentarisao je Jusić.
“Da li ja kao individua mogu svašta nešto doprinijeti ovom društvu? Međutim, nema me ni na mapi. Dobro je što se priča ovome ali ne vjerujem u neku suštinsku promjenu i priznavanje jedne, sudeći po zadnjem popisu, velike skupine ljudi koja se izjašnjava kao Ostali“, naglasila je Jusufović.
A bez Ostalih, ili bolje rečeno, preostalih, BiH ne može napredovati na evropskom putu niti postati članica EU. Mora ukloniti njihovu diskriminaciju na svim nivoima vlasti i ravnopravno im omogućiti zaštitu identiteta, jezika, kulture i tradicije. Što prije, to bolje. I za BiH i za Ostale.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
