U prvih šest mjesci ove godine MUP-ovi u tri Kantona u BiH registrovali su 127 slučajeva krivičnih djela u kojima su učestvovali migranti. Akademska zajednica tvrdi da nadležne institucije nemaju dovoljno kapaciteta da odgovore migrantskoj krizi i da mala grupa migranata koji krše zakon stvara generalizaciju migranta kao loših osoba. Od početka migrantske u BiH od EU stiglo je više od 120 miliona maraka pomoći, a kroz BiH je prošlo više od 60 hiljada migranata.
Trideset devet slučajeva narušavanja javnog reda i mira u kojem su učestvovali migranti u Unsko-sanskom kantonu registrovano je u prvih šest mjeseci ove godine. Drsko ponašanje, nasilništvo, uživanje opojnih droga i konzumiranje alkohola na javnom mjestu su slučajevi koje je zabilježio MUP USK. Pored toga evidentirana su i krivična djela.
“U prvih šest mjeseci ove godine evidentirano je 35 krivičnih djela koje su počinili migranti. Imamo krivična djela ubistvo, ubistvo u pokušaju, nanošenja teških tjelesnih povreda, nasilničkog ponašanja, krivično djelo silovanje. Najviše krivičnih djela odnosi se na imovinske delikte”, kazao je Ale Šiljdedić, portparol MUP USK.
MUP TK evdentirao je 17 krivičnih djela migranata u prvih šest mjeseci ove godine, Kantonalnom tužilaštvu TK podnesena su 4 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu po poznatom izvršiocu i 11 izvještaja po nepoznatom izvršiocu. Naknadno je rasvijetljeno 7 krivičnih djela.
MUP KS zabilježio je 75 slučajeva sa obilježjima krivičnih djela u kojima su sudjelovali migranti. Profesor Nedžad Korajlić kaže kako nadležni u BiH ne upravljaju adekvatno migrantskom krizom, te kako od sigurnosnih agencija koje nisu dobro opremljene i kojima daju male budžete očekuju da rade preko svojih mogućnosti.
“Da li je problematično ponašanje naših državnih institucija, onda međunarodnih institucija? Naravno. Migranti se moraju ponašati prema standardima zemlje u koju dolaze. Međutim, oni imaju svoja međunarodna prava zagarantovana, koja mi kao zemlja moramo da omogućimo njima. Mi često ne omogućavamo tim ljudima kvalitetan boravak i zbrinjavanje. Pošto mi imamo političkih problema i nesuglasica, to ne bi trebalo da se odrazi na te nesretne ljude”, kazao je Nedžad Korajlić, profesor Fakulteta kriminalistike UNSA.
Moramo se baviti i uzrocima a ne samo posljedicama problema koje uzrokuju migranti u BiH, fake news i medijska nepismenost građana podupiru stereotipno širenje negativnih poruka o migrantima, smatra Amela Delić, viša asistentica na Odsjeku za žurnalistiku Univerziteta u Tuzli, koja je kroz naučne radove obrađivala ovu temu.
VEZANE VIJESTI
“Osuđujem napade na bilo kojeg čovjeka, bez obzira na to ko ih je počinio. Međutim pravac izvještavanja koji su zauzeli pojedini mediji u BiH jako je negativan. Ali mi imamo i predstavnike vlasti koji u medijima vrlo često daju takve izjave kakve daju. Koje su obojene predrasudama i stereotipima. U najgorem slučaju mediji samo prenose te izjave. U tim izjavama često ćete čuti da treba očistiti grad od migranata”, što sugerira da je neka prljavština i što je vrlo negativno”, kazala je Delić.
Korona virus zaustavio je migracije zbog mjera koje su zemlje poduzele kako bi spriječile širenje ovog virusa. No upravo pandemija je pokazala kako zemlje mogu sarađivati i na polju migracija i zajedničkim mjerama upravljati migrantskom krizom navodi Mirsad Buzar, zamjenik direktora Službe za poslove za strancima.
“Nekih 59.000 migranata izrazilo je namjeru za traženje međunarodne zaštite u BiH. Međutim, manje od 3% je i podnijelo zahtjev kao sljedeći korak – podnošenje zahtjeva Ministarstvu sigurnosti – sektoru za azil. Ukoliko se uporedi to sa brojem počinjenih krivičnih djela, možda se to može i podvesti u tom smislu, da je manji broj migranata koji svojim nezakonitim djelovanjem i ponašanjem narušavaju sigurnosnu situaciju u BiH”, kazao je Buzar.
Europska unija je od 2018. godine osigurala 60.5 miliona eura pretpristupne i humanitarne podrške Bosni i Hercegovini za upravljanje migrantskom krizom. EU trenutno podržava oko 7.000 izbjeglica i migranata, od kojih je 5.500 smješteno u sedam privremenih prihvatnih centara, koje financira EU, naveo je Evropski povjerenik za susjednu politiku i proširenje Oliver Varhelyi.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
