Da bi zaštitili zdravlje ljudi i privredu moramo nešto poduzeti – apeluju nadležni i pozivaju na poštivanje mjera zaštite. No, čini se da građani sve manje vjeruju u opasnost od koronavirusa, a i u apele, naredbe i preporuke kriznih štabova. Dok korona puni bolnice društvenim mrežama dijele se neprovjerene ili neadekvatne terapije. Jesmo li na pragu novog vanrednog stanja, kako rade nadležni, a kome vjeruju građani?

Od pohvale Svjetske zdravstvene organizacije – do sistema koji je pred krahom. Kako i ko su krivci, najčešća su pitanja. Od svakodnevnih konferencija za novinare kriznih štabova do šturih saopštenja za javnost i letaka koji podsjećaju na poštivanje mjera. Generalno, krizni štabovi su uradili dosta posla, naredbe su jasne i nisu teške, no problem je u praćenju i nadzoru ističe Goran Čerkez, član Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Federacije BiH.

“Mi radimo, komuniciramo, ne krijemo. Mi smo imali u sedam dana preko 35 smrtnih slučajeva. Govorimo o ozbiljnim ciframa i svi bi se trebali zabrinuti jer niko od nas ne zna hoće li biti lakši ili teži bolesnik. Pozivam javnost na solidarnost bez restrikcija. Ipak, na narednoj sjednici Kriznog stožera ćemo razmatrati da li ćemo od Vlade Federacije zatražiti ponovno uvođenje vanrednog stanja ukoliko dođe do eskalacije”, kazao je Čerkez.

Da nadzor mora biti efikasniji, a inspekcije djelotvornije smatra i direktor Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo Muhamed Ahmić

“Koliko stanovništvo prihvata savjete Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo je sasvim druga strana priče. Mislim da su sloboda i odgovornost dvije strane istog novčića. Dakle, stanovništvo ne može biti slobodno da ne poštuje mjere koje krizni štabovi donose, a da odgovornost bude na nekom drugom. Naročito bi Vlada Kantona Sarajevo trebala više poraditi sa službama inspekcije”, kazao je Ahmić.

Zašto građani sve manje vjeruju nadležnima i zvaničnim izvorima informacija, a čini se sve više neadekvatnim ili neprovjerenim savjetima i terapijama na društvenim mrežama?

“Mi kada čujemo da je dnevno preminulo sedam, šest, tri osobe – mi mislimo da su to tamo neke osobe, međutim, trebamo se zapitati šta ako se to desi našim najvoljenijima… Šta će Krizni štab uraditi, još uvijek ne znamo. Ne pamtim kada je posljednji put Krizni štab Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona održao konferenciju za novinare na kojoj bi mogli postaviti određena pitanja. Sve se svodi na saopštavanje pukog izvještaja koji mediji prenose. Pitamo se – do kada? I mediji šaroliko izvještavaju o koroni jer znamo da je već uveliko počela i predizborna kampanja”, kazao je Adis Jašarević, urednik Tuzlanskog info portala.

“Fokus je otišao na to – ne mogu kriviti nikoga, ne znam ni ja – ko je kriv, ali pažnja se skrenula na nekakve pokrete i frekvencije. Ne znam ni sam koje sam sve gluposti čuo. Niko ne sluša akademike, specijaliste. Sad svi komentiraju. Politički komentatori daju svoja mišljenja, nepismeni daju svoja mišljenja. Svi ravnopravno mogu doći u medije i dati svoje mišljenje. Neko kaže da su u Stožeru nepismeni i neznalice – ako su tamo akademici i profesori nepismeni i neznalice, onda ja ne znam ko ovdje išta zna”, istakao je Vjekoslav Mandić, ministar zdravstva Federacije BiH.

U Republici Srpskoj nešto su češće konferencije za medije i prilika novinarima da postave pitanja i dileme koja javnost zanimaju ili brinu. No, čekajući vakcinu i trajnije rješenje i dalje je dosta pitanja bez odgovora. 

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad