Dejtonskom Ustavu treba reforma, a građanima napredak – da li ova nedavna izjava ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Erica Nelsona može biti naznaka novih ustavnih pregovora. Nelson je rekao da su reforme potrebne zato što bh. građani žele biti dijelom transatlanske zajednice. Uslijedile su potpuno različite reakcije političkih predstavnika u državi.

Pregovori iz Daytona ‘slaviće’ svoju 25 godišnjicu. Simbolično ili ne, američki ambasador u BiH smatra da bi upravo to mogla biti prekretnica za novu bosanskohercegovačku budućnost.

“Dejtonski sporazum je okončao užasni rat devedesetih godina u Bosni i Hercegovini i u smislu okončanja konflikta se pokazao vrlo efikasnim, kao i u smislu posljeratne reizgradnje. Dayton je Bosni i Hercogovini također donio i Ustav, to se može smatrati jednim početnim ustavom jer svaki ustav treba da bude živi dokument koji se dopunjava i mora definirati proces donošenja amandmana. Tako da prije ili kasnije svaka zemlja shvati da su joj potrebne neke reforme, i očigledno je da su bosanskohercegovačkom ustavu potrebne reforme, i Dayton i bosanskohercegovački ustav trebaju da se reformišu. Zašto? Zato što bosanskohercegovački građani žele biti dijelom transatlanske zajednice. Ima jedan cijeli niz ustavnih pitanja kojima se u tom smislu treba pozabaviti da bi zemlja ispunjavala trans-atlanske standarde. Mnoga od tih pitanja je teško riješiti, ali ni jedno nije nemoguće riješiti”, smatra Nelson.

Među prvima je reagovao predsjednik SNSD-a. Republika Srpska ne želi u NATO, izjavio je Milorad Dodik. No, nije protiv razgovora o promjenama.

“Moguće je mijenjati i Dejtonski sporazum i Ustav samo dogovorom strana, a Ustav i Dejtonski sporazum su definisale samo dvije strane u BiH – a to su Republika Srpska i Federacija BiH. Svih godina unazad Federacija BiH nije htjela dijalog, Bošnjaci to nisu htjeli, Republika Srpska je uvijek bila spremna. Htjeli su da putem razvlašćivanja ojačaju zajedničke institucije. Sve su to stvari koje ćemo morati da postavimo kao temu, ako oni žele taj razgovor. Naš zahtjev će biti da se u novo ustavno uređenje ugradi da konstitutivni narodi, kao svuda u svijetu, imaju pravo na samoopredeljenje – i da to piše u Ustavu. Samo na taj način mi možemo razgovarati o ustavu“, tvrdi Dodik.

Nelsonove izjave su na pravom tragu – Bosni i Hercegovini treba evroatlanski Ustav, smatraju u SDA.

“Ukoliko govorimo o potrebi da se Bosna i Hercegovina brže kreće prema EU i NATO savezu onda je zasigurno jedan od mehanizama – reforma Ustava, što se radi dvotrećinskom većinom u Parlamentu BiH (a ne nekakvim sporazumima entiteta i Distrikta). Što se tiče ocjena člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da podržava inicijativu za reformu Ustava, ali ne i euroatlantski put BiH, to je kao da kažete da želite ustati, tako što ćete nastaviti sjediti. To je apsurdna izjava, ali ipak pokazuje da je Dodik vrlo oprezan, što je dobro”, zaključuje Adil Osmanović, šef Kluba SDA u Parlamentu BiH.

Iz HDZ-a poruke da žele očuvati jednakopravnost i konstitutivnost hrvatskog naroda sa druga dva u BiH.

“Dok ne bude jasne parlamentarne većine koja mora biti izražna barem dvotrećinskom većinom, jer je to Aneks IV, izmjena Ustava – jasno je da oko toga neće biti govora. Mi danas imamo okvir prema kojem trebamo graditi BiH, a da ćemo zbog potreba euroatlantskih integracija morati da napravimo svekolike promjene u BiH to je vrijeme koje će doći i kada ćemo o tome ozbiljno razgovarati. Čitao sam šta je ovih dana govorio veleposlanik Nelson, ali prije je govorio na ovom tragu. Imali smo jedan takav pokušaj Travanjskog paketa bili smo blizu, nismo uspjeli. To je jedan dosta zahtjevan posao“, kaže Dragan Čović, predsjednik HDZ BIH.

A da li su u ovoj izboroj godini mogući pregovori o novom Ustavu? Nelsonova izjava potvrda je američke politike, ali je ujedno ogolila potpuno različite pristupe lidera u Bosni i Hercegovini.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad