Osim problema uzrokovanih migrantskom krizom, stanovništvo Unsko-sanskog kantona ispašta i zbog loše uređenog zdravstvenog sistema na federalnom nivou. Primjer su višegodišnji problemi onokoloških pacijenata koji moraju putovati više sati da bi došli na pregled u Sarajevo. Ova apsurna praksa zdravstva najuočljivija je u vrijeme pandemije koronavirusa, kada su duga putovanja dodatni rizik za teško oboljele pacijente

Odjel za onkologiju u Kantonalnoj bolnici Bihać najmlađi je formirani odjel u okviru ove bolnice. Ovo je depadans Kliničkog centra u Sarajevu i djeluje kao dnevna bolnica. Sistematska onkološka terapija je dostupna za 25 do 30 pacijenata koliko ih na dnevnoj bazi bude zbrinuto. Iako rijetko, onkološki pacijetni zbog dijagnostičkih pretraga tercijarnog nivoa i konsultativnih pregleda iz ovog najudaljenijeg dijela zemlje putuju prema glavnom gradu BiH

“Dosta toga ostaje u Bihaću, ali naravno određene konsultacije moramo poslati na konzilijum u Sarajevo, određene dijagnostičke pretrage tercijarnog nivoa tipa biopsije pod kontrolom CT-a, nažalost bronkoskopiju još uvijek nismo pokrenuli“, kazao je Mustafa Hamami, onkolog.

“Ako ikako možemo da pacijent ne ide, mi to pokušavamo da uradimo da bi što više olakšali pacijentu i skratili taj neki put liječenja i da se pacijent osjeća ljepše, ugodnije i da mu je lakše“, rekao je Behrudin Kudić, onkolog.

Iz Kliničkog centra u Sarajevu su ranije pojasnili da je procjena provedbe liječenja ili planiranja onkološke terapije elektronski, bez pregleda pacijenta, protivna pravilima dobre kliničke prakse zbog čega je ne primjenjuju. No bez obzira na dobru saradnju i kolegijalnost, komplikovani zdravstveni sistem ugrožava na desetine života širom BiH. Određeni pomaci očekuju se u Strategiji razvoja zdravstva, poručuje resorna kantonalna ministrica

“Za sve što radite morate imati tri stvari – prostor, kadar i opremu. Tu nam treba oprema, a evo imamo dva onkologa, mogli bi se oni nositi s tim do daljnjeg, moramo imati radiologa više, u svakom slučaju moramo zaokružiti tu stvar“, istakla je Nermina Ćemalović, ministrica zdravstva USK.

Neki od onokoloških pacijenata nerijetko moraju putovati prema Sarajevu kako bi ostvarili zdravstvenu njegu. To je put dug 350 kilometara samo u jednom smjeru.

Nerijetko se dešava da su se pacijenti nakon sedmosatne vožnje na KCUS-u zadržavali tek nekoliko minuta. Pri tome tvrde da nisu ni pregledani. 73-godišnja Refija Ćifić još uvijek nije morala prolaziti kroz takvu mukotrpnu proceduru o kojoj su joj pričali ostali pacijenti.

“Ja nisam išla, ali nije isključeno da neću ići jer stalno govore da bih možda morala otići tamo na zračenje“, navela je Refija Ćifić, onkološka pacijentica.

Ovog problema svjesni su i nadležni u zdravstvu Unsko-sanskog kantona

“Računajte da oni odu na Klinički centar, dobiju uslugu, dobiju terapiju i vrate se isti dan, to više nije 350 km to je 700 km teškom bolesniku, čak umirećem putovati u Sanitetu. To je neprihvatljivo i mi to moramo odraditi“, naglasila je Ćemalović.

“Od kada je krenula korona pandemija je problem što svaki pacijent koji odlazi na bilo koji tretman, uslugu, mora raditi Covid test, ne stariji od 48 sati“, izjavio je Hamami.

Otvaranje stacionarnog dijela Onkološkog odjela u Kantonalnoj bolnici očekuje se u narednim danima, a nadležni u zdravstvu najavlju i mogućnost pružanja usluge bronhoskopije i bronhološke obrade čime bi se smanjile mukotrpne i iscrpljujuće vožnje za onkološke pacijente iz ovog dijela BiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad