Hadžić za N1: Zakasnili smo sa otvaranjem granica, slijedi nam velika kriza

O iseljavanju ljudi i dugoročnim posljedicama toga u Novom danu razgovarali smo sa makroekonomskim analitičarom Farukom Hadžićem.

Iz Bosne i Hercegovine se u prošloj godini iselio rekordan broj ljudi, pokazali su podaci Eurostata. Samo za Evropsku uniju izdato je više od 70 hiljada radnih dozvola.

“Prije posljednjih rezultata Eurostata, odnosno za 2018. godinu, ta je bila rekordna sa 53.000 izdatih dozvola za zemlje EU, a ovaj sad broj je i nas analitičare pomalo iznenadio. Za prošlu godinu je izdato 71.300 dozvola, a sada su u Eurostatu ažurirali podatke za Švedsku, odnosno još hiljadu dozvola i to su podaci samo za EU“, komentarisao je Hadžić.

Analitičar Hadžić je za N1 rekao i da su navedeni podaci dozvole koje se izdaju na duže od tri mjeseca, a ne i za one na tri mjeseca.

“Slovenija i Hrvatska su slične po brojevima, a za Hrvatsku dosta naših ljudi idu da rade, dok za Sloveniju ima dosta slučajeva spajanja porodica. Za Njemačku je slučaj da idu i zbog spajanja porodica i zbog posla“, istakao je.

Kada je riječ o razlozima za odlazak, Hadžić je rekao kako je najmanje ljudi iz BiH dobilo dozvolu za obrazovanje, najviše je za posao i zbog porodičnih razloga, odnosno primarno spajanje porodica.

“To je alarmantno što nam cijele porodice odlaze van BiH i pitanje je kako će se to dalje odraziti na cjelokupno funkcionisanje države. Smanjuje se broj rođenih i radna snaga“, istakao je.

“Mi već jesmo zemlja staraca, ne trebamo govoriti postat ćemo. Imamo 698.000 penzionera a 466.000 učenika i studenata. To pokazuje veliki nesrazmjer. Ove godine dobili smo 10.000 novih penzionera, a u FBiH već imamo problem što je 240 miliona maraka više isplaćeno na penzije nego što je prikupljeno na doprinose. Mi te pare nemamo i morali smo to nadoknaditi iz drugih izvora, odnosno kredita. Dio novca od MMF-a će morati ići za penzije“, naglasio je.

Razlog sporog ekonomskog napretka Hadžić za N1 tvrdi da zbog toga imamo takav rast iseljavanja, jer, kako je istakao, ljudi više ne vide perspektivu u BiH, a sada je nastupila i kriza zbog pandemije korona virusa.

“Imali smo spori ekonomski napredak i prije krize, zakašnjelu reakciju vlasti u pomoći i sa pravom ljudi strahuju. Postavlja se pitanje šta će biti naredne godine jer nemamo viziju kakvi će biti ekonomski ciljevi i ono što vidim kod ljudi je da ne vide ni narednih godina da će se nešto mijenjati. Naši političari moraju shvatiti da je ovo problem broj jedan našeg opstanka kao države, tako da ćemo morati po ovom pitanju svi, a prije svega politika, da krenemo rješavati ovaj problem“, potcrtao je u emisiji Novi dan.

O procjeni štete u okolnostima pandemije, Hadžić je rekao kako je na početku krize rekao da će biti potrebno dvije milijarde maraka da se pomogne privredi, ali da sada vidi da će taj broj biti puno veći.

“Pitanje je i koliko će nam BDP pasti. Problem je što je bilo jako kvalitetnih prijedloga i od struke i pozicionih i opozicionih stranaka i ti su prijedlozi odbijeni. Po mojim nezvaničnim informacijama, problem u tome je bio ‘što nije neko drugi predložio’, odnosno proradile su sujete. Na to se svodi naša politika i svi smo taoci takvih ljudi“, naglasio je.

“Šta nama znači otvaranje granica kad je prošla turistička sezona. Imamo zakašnjeli aspekt, ne shvata se dubina krize koja nam dolazi“, dodao je analitičar Faruk Hadžić za N1.