Sanjin Šabović je uposlenik njemačke zaštitarske kompanije koji je u augustu ove godine boravio u sirijskom kampu Al Roj, jednom od dva mjesta gdje su smještene porodice bh. državljana koji su bili na sirijskom ratištu, sa kojima je i razgovarao i u tom momentu radio i kao prevodilac na bosanski jezik.

Kako nam je ispričao Šabović, u kampu Al Roj je boravio 12. augusta 2020. godine u pratnji pri fizičkom obezbjeđenju službenika UN-a, predvođenih istražiteljkom UN-a za ljudska prava iz Bagdada. Bila je predviđena i posjeta kampu Al Hoj dan nakon toga, ali je otkazana zbog, kako navodi, djelovanja turske zračne avijacije u blizini grada Al Hasakah, odnosno zbog blizine njihove trase kretanja sa blizinom izvođenja turskih zračnih napada na Kurde.

“Prvenstvena posjeta kampu Al Roj je bila pratnja službenika UN-a, međutim zbog jako lošeg bosanskog jezika i opšte komunikacije prevodioca iz Turske sa državljanima BIH, ali i neznanja engleskog jezika državljana BIH, ja sam bio zamoljen da preuzmem tu ulogu što sam rado i prihvatio“, ispričao nam je Šabović te dodao:

“Osnovni cilj UN-a je bio da obavi što je moguće više razgovora sa licima iz Evrope, te osim intervjua sa državljanima BiH, isti su rađeni i sa državljanima Srbije, Kosova, Austrije i Francuske”.

Kako nam je rekao, ono što je mogao saznati od predstavnika UN-a jeste da su intervjui rađeni ciljano sa evidentiranim osobama čiji su članovi porodice (muž, sin i sl.) bili dokazani borci ISIL-a i drugih terorističkih skupina direktno povezanih sa ISIL-om.

“Predstavnike UN-a je prije svega zanimalo da li su lica bili svjedoci ratnih zločina direktno ili indirektno saznali od drugih da je na određenom mjestu ili području izvršen ratni zločin (pojedinačna, masovna ubistva i sl.), te na koji način su došli do Sirije i da li su sudjelovali u aktivnom životu tzv. Islamske države kroz njihove organe poput šerijatske policije i sl, te u slučaju povratka u matične države kako i na koji način planiraju nastaviti i organizovati svoj život”, kazao nam je.

“Kroz interne razgovore sa predstavnicima UN-a, otvoreno i javno su tvrdili da BiH ne pokazuje ni želju ni zainteresovanost za povratak svojih državljana, budući da organizacija i finansiranje povratka nije više u nadležnosti UN-a već isključivo države BIH, što nije bio slučaj i sa grupom državljana BIH koji su vraćeni iz Sirije u BiH 2019. godine. Zbog svega navedenog BiH bi morala angažovati stručna lica koja bi koordinisala povratak na terenu u Siriji, ali i sam prijevoz do BiH, što su po njihovim riječima ‘očito enormna’ finansijska sredstva za BiH, budući da se radi o više od 40 lica u dva kampa i da je potrebna velika koordinacija i organizacija“, ispričao nam je Šabović.

Kako je rekao, intervjui su rađeni sa pet bh. državljana pojedinačno, i to sa tri punoljetne osobe ženskog spola i dvije maloljetne osobe, odnosno starijim tinejdžerima muškog i ženskog spola.

Šabović nam je rekao kako su mnogo komunikativniji bili stariji tinejdžeri koji su detaljno opisivali lokacije i događaje onoliko koliko su se mogli prisjetiti, s obzirom da su imali između 12 i 13 godina prilikom postojana i djelovanja takozvane Islamske države.

“Ono što također mogu potvrditi jeste da je jedno punoljetno lice tražilo finansijsku garanciju – podršku UN-a u iznosu od 5.000 američkih dolara za svoj povratak, kako za sebe, tako i za svakog člana svoje porodice te garanciju da ih bh. vlasti neće procesuirati zbog priključenja ISIL-u“, kazao nam je.

Sanjin Šabović nam je poslao i dva videa za koja navodi da ih je snimio prilikom ulaska u kamp Al Roj, koji u nastavku možete pogledati. Fotografisati u kampu nije mogao, jer je kako nam je rekao, to je zabranjeno:

Jučer su porodice bh. državljana koji su u Siriji protestovali u Sarajevu, a sestra jedne bh. državljanke koja se nalazi u jednom od kampova u Siriji rekla je za N1 kako su uslovi tamo, blago rečeno, strašni. Nemaju liječničku pomoć, smješteni su u šatoru, u zatvor se ide i za najmanje stvari, navela je. Kao primjer je navela kako je jedna Bosanka smještena u zatvor jer je ima mobitel, jer kaže da je zabranjeno njihovo korištenje.

“Sa oba kampa upravlja UN; uslovi dobri”

Na naše pitanje o tome šta je on tamo zatekao, odnosno kakvi su uslovi, Šabović nam je kazao kako je u kampu Al Roj po onome što je on vidio izgleda “i više nego zadovoljavajuće”, jer, kako je naglasio, sa oba kampa upravlja isključivo UN, za šta su angažovali i poznatu zaštitarsku kompaniju iz SAD koja je zadužena za sigurnost i bezbjednost unutar samog kampa, kako u sam kamp ne bi ulazili pripadnici Kurdskih službi sigurnosti, zbog bojaznosti od osvete i sličnih događanja.

“Budući da u kampu boravi više od 6.000 lica svima su obezbijeđena dva dnevna obroka, škola za djecu kojom upravlja humanitarna organizacija Kidsempowerment iz Francuske, a tu su i na desetine humanitarnih dobrovoljaca iz cijelog svijeta koji volontiraju u vojnoj bolnici i pri drugim aktivnostima u kampu. Ono što je bilo vidljivo jeste da svaka porodica ima svoj izolacioni vojni šator sa osnovnim stvarima poput vojnih kreveta i ormarića, mokri čvorovi i tuš kabine su izmještene izvan šatorskog naselja, te su podijeljeni na muški i ženski dio“, istakao je Šabović.

U razgovoru za N1 potcrtao je i kako su svi ovi podaci lako provjerljivi, jer se radi o najvećim izbjegličkim kampovima trenutno u svijetu, sa velikim brojem humanitarnih organizacija i volontera. Šabović navodi kako je dovoljno pogledati web stranice i stranice na drustvenim mrežama navedenih organizacija da bi se ustanovilo i uvidjelo stanje u samom kampu.

Šabović nam je ispričao i kako je tokom njegovog boravka u kampu Al Roj bila i osoba koja se predstavila da je iz Ambasade Srbije.

“S obzirom da su sva lica sa kojima su vođeni razgovori bili isključivo bh. državljani, bez državljana koji eventualno imaju dvojno državljanstvo BIH i Srbije, intervjuu sa bh. državljanima je prisustvovalo i lice koje se meni lično na početku putovanja ka kampu predstavilo kao uposlenik Ambasade Srbije u Damasku, te se intervjuu priključila naknadno i od Samanthe Adwell, službenice UN-a, zatražila da moje prisustvo više nije potrebno, jer govori ‘isti’ jezik kao i državljani BIH, što je odbijeno, s obzirom na to da sam već obavio jedan intervju i prijevod sa bh. državljaninom“, kazao nam je.

Šabović je naglasio kako je ta osoba u više navrata postavljala pitanja poput da li su bh. državljani boravili u Srbiji, da li imaju rodbinu na teritoriji Srbije kao i da li poznaju osobe sa prostora Srbije koji su bili članovi ISIL-a i sa njima u kontaktu, te u više navrata je pokazivao i fotografije određenih osoba sa upitima da li ih poznaju.

Šabović je inače dugogodišnji uposlenik nekoliko privatnih zaštitarskih kompanija čija je osnovna djelatnost obezbjeđenje i zaštita stranih diplomatsko konzularnih predstavništava i diplomatskih lica na Bliskom Istoku, te obezbjeđenje i zaštita uposlenika stranih međunarodnih organizacija, prvenstveno pri njihovom kretanju na terenu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad