Novinar i stručnjak za Bliski istok Hajrudin Somun gostujuću u Newsroomu na N1 kazao je da vjeruje da će velike sile i one male regionalne spriječiti rat između Azerbejdžana i Armenije.
“Ne vjerujem da je ikome do velikog sukoba. Možda će Armeni u Azerbejdžanu da skrenu pažnju još jednom i da odmjere svoje snage u jednoj ovako teškoj situaciji u svijetu”, rekao je Somun.
VEZANE VIJESTI
Riješenje se, smatra on, još jako dugo neće postići, zbog toga što mali Nagorno-Karabakh je planinsko područje usred Azerbejdžana.
“Na tom prostoru žive Armenci koji su među prvim krštanima na svijetu. Armenija kao državna, tvorevina, prva je u historija koja primila kriščanstvo kao svoju vjeru. Oni se bore za autonomiju ili svoju državu od osmanskog doba za vrijeme Sovjetskog saveza i za vrijeme socijalizma, a i poslije raspada Sovjetskog saveza i Hladnog rata”, naveo je Somun.
Historijski i kada je sukob počeo, objasnio je naš sugovornik.
“Nagorno-Krabakh, Azerbejdžan, a i Armenija se nalaze na prostoru gdje od Osmanskog carstva pa do dana današnjeg, nema na svijetu takvog područja u kome postoji takav splet interesa, uticaja, historijskih i kulturnih veza, malih regionalnih i velikih sila. Tako da se oni tu sukobavljavaju od 19. vijeka. Zaoštrilo se u 20. vijeku, poslije oktobarske revolucije, kada su Armenci tražili svoju Republiku, a ko je u Sovjetskom savezu imao republiku, a ne pokrajinu – to je istina koja je važna i za nas na Balkanu. Sve su te republike sovjetske postale nezavisne države”, pojasnio je Somun.
Nagorno-Karabakh je bio samo pokrajina, govori Somun, koju je još i Lenjin pokušavao da riješi ali nije mogao, pa onda Staljin učutkao kao što je i sve manjinske narode u Rusiji učutkao.
“Silom ili miliom, a onda kada se raspao Sovjetski savez, pa su opet Armeni ustali. Nisu im dali, ni prvi ruski lider, kao što danas ne da Putin da formiraju svoju Republiku, a onda su se oni digli na bunu. Rat je izbio 1992. godine. Trajao je dvije godine, tačno u jeku rata protiv BiH, pa kod nas nije bilo toliko interesa, al je bio žestok rat. Međutim, rat se završio zato što nije odgovaralo ni novoj Rusiji, ni Americi, ni drugim zemljama regiona da se rat proširi i i traje duže. Pa su formirali jednu grupu od vodećih svjetskih sila. I oni su uspjeli da smire i u Azerbejdžanu i u Armeniji”, objasnio je Somun.
Sukob tinja od turskog doba, sve do današnjeg dana. Somun smatra da se ne može ratom riješiti.
“Teško može mirom, jer Azerbejdžan ne može dozvoliti, da usred svoje zemlje, iako to nije veliki prostor, to je 4.500 kvadratnih kilometara, da ima jednu posebnu nezavisnu državu”, mišljenja je Somun.
Turskoj je Azerbejdžan važan, ne samo geopolitički nego i kulturno, smatra Somun.
“U tom prostoru svi ti narodi imaju jedan neobičan naziv “turkik”. U Azerbejdžanu jedino ne treba turske knjige prevoditi, toliko su im bliski jezici. Više su kulturno i etnički bliski, nego ideološki”, rekao je Somun.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
