Radnici u sektoru trgovine bili su na "prvoj liniji fronta" od samog početka pandemije korona virusa. Svakodnevno su ugrožavali svoje živote i zdravlje, a zauzvrat su, u nekim slučajevima, dobili snižene plate i nerazumijevanje poslodavaca, javnosti i vlasti.
Kako je u Novom danu kazala predsjednicia Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Mersiha Beširović, tokom prošle godine imali su pozitivan trend u mijenjanju svijesti radnika, ali i uvjeta rada. Međutim, pandemija ih je vratila tri koraka unazad.
“Prije 5-6 godina imali smo situaciju da se na jedno radno mjesto u trgovini prijavi 700 ljudi koji su svakodnevno aplicirali. Došli smo u situaciju da zbog masovnog odlaska radne snage i u ovom sektoru više nije vladalo pravilo ‘Ako nećeš ti, ima ko hoće’. Više nije bilo tako jednostavno naći radnika. Ali ova pandemija nas je vratila tri koraka unazad. Moje lično ogorčenje i razočarenje je što sam tokom ovih šest mjeseci vidjela da je strah od gubitka egzistencije veći od straha gubitka zdravlja i života ljudi“, kazala je Beširović.
Jučer je obilježen i Međunarodni dan dostojanstvenog rada gdje su izneseni četiri prioriteta radnika u trgovni: hitno povećanje minimalne plaće, slobodni praznici, neradna nedjelja i sloboda sindikalnog organizovanja. Beširović je istakla kako su dobili konkretna obećanja, prijedloge i odlučnost političkih aktera za poboljšanje situacije u ovom sketoru i povećanje plate.
“Radnici su se pokazali kao heroji tokom ovih šest mjeseci, bili su vrlo izloženi zarazi i pokazali su se vrlo odgovrnim. Oni su svoje porodice ostavljali kućama i dolazili na radna mjesta i nije bilo neke masovne zaraze radnika ovog sektora, ali suočili su se sa svim negativnim posljedicama pandemije – gubitak radnog mjesta, veliki broj trgovinskih radnika bijelom tehnikom i tekstilnom robom bili su zatvoreni, dosta randika radi još za smanjene plate, većina firmi nije isplatila ni regres što je veliki finansijski udar za radnike ovog sektora”, kazala je.
Ipak, stanje se malo popravlja pa se plata u većini trgovina vraća na prijepandemijsko stanje, a to je prosječna plata od 650 KM.
“To je neka prosječna plata koja je dosta rasla u odnosu na minimalnu platu ali ono što je veliki strah vezano za period koji nas čeka je da li će ponovo biti siutacija da ćemo morati zatvarati objekte. Imali smo neke naknade koje su neoporezive, a bitna su sastavni dio primanja radnika u ovom sektoru. Sada nemamo tih nakanda. Minimalna plata koja se isplaćuje u ovom sektoru je 420 KM, srećom nema puno takvih radnika, ali nažalost ima jako puno rada na crno. Radnici dobijaju minimalnu platu i dio u koverti. Tek smo saznali tokom pandemije da je taj broj dosta veliki i kreće se u omjeru skoro 50 posto”, kazala je Beširović.
Istakla je kako se sa 650 KM ne može živjeti, te da su u malo boljoj situaciji oni koji ne žive u velikim gradovima i bave se poljoprivredom.
“Većina radnika uzima kredite da bi preživjela od 1. do 1, a ne da bi riješilo neko svoje egzistencijalno životno pitanje. I realno povećanje na 750 KM i dalje nije dovoljno ako pogledate troškove za četveročlanu porodicu, ali bi taj iznos unaprijedio njihov rad i život i značilo bi im”, kazala je Beširović.
Poručila je kako ovaj sektor jeste najmanje plaćen u svijetu, ali da su tokom pandemije pokazali koliko su trgovci bitni za ekonomiju i da je bez njih cijelo jedno društvo u problemu.
“Fer je očekivati da budu adekvatno plaćeni”, zaključila je.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
