Upravo je rad na EU prioritetima bio tema nadležnih iz određenih bh. institucija. Kako ubrzati procese - posebno usvajanje Zakona o sukobu interesa, Zakona o javnim nabavkama, te izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine i da li nas izostanak političke volje i rada na vladavini prava može skupo koštati?
Dok iz Brisela stižu jasne poruke, primjećujemo da sat u Parlamentarnoj skupštini otkucava brže. Mogla bi to biti dobra simbolika da se nazire politička sloga o važnim zakonskim prijedlozima i izmjenama iz Mišljenja Evropske komisije. Muk je i u izvršnoj vlasti.
“Na Balkanu imamo jedno umijeće koje drugi vjerovatno nemaju, a to je umijeće preživljavanja. Imamo još jedno umijeće, a to je prevazilaženje kriza i postizanje pozitivnih rezultata nakon tih kriza. Sada moramo uraditi još nešto bolje od ovog. Nije dovoljno preživjeti i prevazići krizu. Neophodno je imati kontinuiran slijed reformi kako bi do kraja mandata ove vlade mogli imati pozitivne rezultate”, ističe Krassimir Nikolov, šef Odjela za EU integracije pri Delegaciji EU u BiH.
Rad na prioritetima nije sprint, nego maraton, kaže direktor Direkcije za evropske integracije Edin Dilberović.
“Ovih 14 prioriteta nemaju veze sa kandidatskim statusom već sa članstvom Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Ako provedemo 14 prioriteta ili ako Evropska komisija ocijeni da se provode u pravom smjeru – idemo ka otvaranu poglavlja što je daleko veći status od kandidatskog statusa i to nam, ustvari, treba biti cilj”, pojašnjava Dilberović.
Parlamentarci kažu da čekaju zakonske prijedloge, ali i politička usaglašavanja.
“Mi ne možemo natjerati Vijeće ministara BiH – uslovno rečeno, ne možemo ih ni smijeniti ako ih učinimo toliko odgovornim. Čini mi se, da u ovom momentu, politička zbilja u BiH na državnom nivou nije baš ljubičasta iz razloga vrlo loših političkih odnosa – ja to mogu pravdati predizbornom kampanjom za lokalne izbore”, smatra Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA u Predstavničkom domu PS BiH.
“Ja sam protiv novih uvjeta Evropske komisije, te da nam se dodijeli kandidatski status i da se poštiva ustav. Mislim da bismo dodjeljivanjem kandidatskog statusa došli u poziciju da se bavimo reformama. Novi uvjeti nas stalno udaljavaju i svađaju – kao da ih neko postavi, a zna da ih mi ne možemo donijeti”, dodaje Nikola Lovrinović, predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije PS BiH (HDZ BiH).
“Izvršna vlast – u ovom slučaju Savjet ministara, Ministarstvo pravde i nadležne institucije moraju zakonske prijedloge uputiti u parlamentarnu proceduru da dobiju podršku u skladu sa Poslovnikom i Ustavom BiH, odnosno da budu usvojeni. Ne mislim da su drugačiji pristupi dobro rješenje”, zaključuje Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH.
Da politička usaglašavanja traju predugo priznaju i predstavnici zakonodavne vlasti. A da nema ozbiljnijih investicija i napretka bez ključnih reformi, posebno u oblasti vladavine prava, ključna je poruka adresirana političkim predstavnicima.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
