Sposobni su, a ne podobni, tvrde brojni kandidati na predstojećim izborima u Bosni i Hercegovini. Građani kao i svaki put očekuju promjene na bolje. Za mnoge je iznenađenje da pojedini analitičari za regiju Zapadnog Balkana očekuju promjene na vlasti u Bosni i Hercegovini. Koliko je to realno?
Talas političkih promjena seli se iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu, navode istraživači Ifimesa. Izborna kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini protiče u znaku tradicionalnih političkih suparništava ali i utjecaja talasa političkih promjena u Crnoj Gori, prouzrokovanih porazom Đukanovićevog DPS-a na parlamentarnim izborima, stoji u analizi. Kao i Bosna i Hecegovina i Crna Gora je pred izbore bila između gole egzistencije i ugroženosti države. Više se pričalo o krupnoj politici nego o životnom standardu. No pred građanima Bosne i Hercegovine su lokalni izbori, a kompaktnost opozicije u BiH je u najmanju ruku upitna. Za to vrijeme u Ifimesu su zaključili da su velika očekivanja građana u Republici Srpskoj, da vladajuću koaliciju napusti i Socijalistička partija Petra Đokića.
“Ja sam bila ubijeđena da DNS neće reći ne. Gotovo sam sigurna da je Petar Đokić ovim potezom dodatno ojačao. Ne očekujem da bi dobrovoljno mogao donijeti odluku da napusti veliku koaliciju“, kaže Tanja Topić.
Koalicija je mnogo i u Crnoj Gori. No je li došlo do pada popularnosti stranaka koje godinama vladaju u BiH?
“Ovo nije slučaj Arapskog proljeća gdje događaji u jednoj zemlji se prelivaju na drugu i to se pretvara u niz. Ja ne vidim tu vezu. Nisam siguran da se tako jednostavno mogu sagledavati događaji u Crnoj Gori. Tek ćemo vidjeti je li to povratak nacionalizmu ili rušenje koruptivnog sistema“, smatra Denis Avdagić.
Korumpirani sistem fokus je jednog od aktuelnih projekata koje provode Centri civilnih inicijativa. Prema analizi, institucije u Brčko distrktu nisu postupile u skladu sa 65 zakona. Izbori u Distriktu, Srebrenici i Mostaru lakmus su papir za stanje odnosa unutar Bosne i Hercegovine i na osnovu toga možemo ocjenjivati napredak ili nazadovanje, smatraju analitičari.
Trideset je godina jednih te istih garnitura i politika podjela u BiH, poručuje Zlatko Hadžidedić.
“Pogrešno je naše razumijevanje da mi trebamo te ljude ponovo birati. Nužno je formirati nove političke opcije. Krenuti u drugom pravcu. Da li je to moguće? Moguće je samo da se kod ljudi svijest razvije“, naveo je Hadžidedić.
Svijest treba razviti i o tome, dodaje profesor Hadžidedić, da na podjeli naše zemlje radi i Evropska unija od Lisabonske konferencije 1992. do danas. Na brojnim zemljama Unije je, kaže, moralna i politička odgovornost za sve patnje koje su Bosanci i Hercegovci morali proći. Sve manje njih u zemlji čeka kandidatski status naredne godine.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
