Pitanje Sutorine treba uputiti pred međunarodni sud jer Crna Gora nema ništa čime bi mogla da dokaže po kom osnovu bi njoj pripadala Sutorina, poručeno je danas u Sarajevu, na prvoj sesiji novoformiranog Foruma bošnjačkih intelektualaca, intelektulanog tijela koje će funkcionisati pri Svjetskom bošnjačkom kongresu (SBK).
Tema skupa bila je “Izlaz Bosne i Hercegovine na Jadran”, što je i naslov istoimene knjige bh. historičara Galiba Šljive, uvodničara na današnjoj sesiji. Pored Šljive, skupu je prisustvovao i predsjednik Foruma bosnjačkih intelektualaca Suad Kurtćehajić te mnogobrojni gosti.
Kurtćehajić je kazao kako je Šljivo historičar koji je arhivski istraživao historiju, koji je mjesecima bio u Bečkom arhivu i ono što je pisao zasnovano je na autentičnim dokumentima, a ne na kompilaciji tuđih znanja.
“Jako je važno da se vidi koliko te historijske građe ima koja pokazuje da to pripada Bosni i Hercegovini”, kazao je Kurtćehajić, te naglasio da istraživanje Galiba Šljive, obzirom da se bavio likom i djelom Đure Pucara, ukazuje da ne postoji ni jedan pisani papir kako je to Crna Gora dobila.
“Nama bi najvažnije bilo da to ode na sud. Onda se mi nalazimo na dobrom tlu, jer ako problem Sutorine ode pred internacionalni sud Crna Gora nema ništa za što će da se uhvati, čime bi mogla da dokaže po kom osnovu bi njoj pripadala Sutorina. S obzirom da su političari napravili situaciju da je taj ugao kretanja u pogledu Sutorine došao do tačke da su oni spremni da to prepuste Crnoj Gori, značajno je da iskoristimo prostor do ratifikacije”, poručio je Kurtćehajić dodavši kako po pitanju Sutorine vlada ogromno neznaje.
Prema njegovim riječima, sporazum o granici BiH i Crne Gore ne bi trebalo ratificirati, kako BiH ne bi ostala bez jednog izlaza na more, zbog ove, kako je kazao, “nemudre politike bh. predstavnika vlasti koji se hvale da će prvi potpisati ugovor o državnoj granici, prvi, ali na veliku štetu BiH”.
Šljivo je podsjetio je kako je napisao knjigu “Izlaz Bosne i Hercegovine na Jadran” sa podnaslovom “Klek i Sutorina u međunarodnim odnosima 1815. – 1878. godine”. Kazao je kako mu je često postavljano pitanje otkud to da je Klek (Neum) ostao u sastavu Bosne i Hercegovine, a Sutorina u sastavu Crne Gore.
“Odgovarao sam jednostavno, da sam ja istražio to pitanje do posljednjeg međunarodng konegresa na kojem su se, između ostalog, utvrdile i međunarodne granice, pa bi tako trebalo da se računaju i državne granice. Po tome, nesporno je da je Sutorina teritorija u sastavu Bosne i Hercegovine”, rekao je Šljivo.
Galib Šljivo rođen je 15. septembra 1933. godine u selu Brčigovo, opština Rogatica. Diplomirao je historiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu 7. oktobra 1963. godine. Postdiplomske studije na Filozofskom fakultetu u Beogradu završio je 15. maja 1972. godine. Pošto je položio sve ispite i odbranio magistarski rad “Klek i Sutorina u XIX vijeku” dobio je akademski stepen magistra filozofskih nauka. Potom je, na istom fakultetu, 15. januara 1975. odbranio doktorsku tezu “Politika Austrije prema pokretima u Bosni i Hercegovini sredinom XIX vijeka” i stekao akademski stepen doktora historijskih nauka.
