Rezultati brojanja glasova sa pojedinih biračkih mjesta bili su netačni ili nelogični isključivo zbog neznanja, ili loših namjera članova biračkih odbora. Otkrivamo najčešće greške.

Događalo se da pojedina politička stranka na jednom biračkom odboru ima 15 glasova, a kandidat sa liste te iste stranke 65 glasova, što je, po izbornom zakonu nemoguće.

Iako naš izborni sistem omogućava biranje kandidata poimenice, taj glas se mora pridodati ukupnom broju glasova stranke, iako birač nije morao uz ime kandidata da zaokruži i partiju kojoj pripada. Prema tome, u ovom primjeru, član biračkog odbora koji je brojao glasove, morao je da utvrdi da je stranka ukupno dobila 80 glasova, a ne 15. Ovo otvara pitanje da li je uzalud potrošen silni novac na štampanje brošura i edukacije ljudi, koji ne znaju da rade svoj posao.

Ovakve greške u brojanju glasova smatraju se krivičnim djelom, pogotovo ukoliko se utvrdi da je neko imao namjeru da određenu političku stranku ošteti u korist neke druge. U Centralnoj izbornoj komisiji kažu da oni ne mogu nikoga da krivično gone, ali da su već sankcionisali veliki broj osoba, a o eventualnim izbornim prevarama obavijestili nadležne organe.

CIK je naredio da se glasovi ponovo broje na 48 biračkih mjesta, ali, kako N1 saznaje u Centru za brojanje glasova, ponovo će se provjeravati birački listići sa ukupno 59 biračkih mjesta.

N1 televiziji je potvrđeno da bi CIK i na narednoj sjednici mogao da naredi ponavaljanje brojanja glasova sa još nekoliko biračkih odbora.