Pravosuđe u BiH uglavnom je neučinkovito, a građani uglavnom nemaju povjerenja u rad pravosudnih instritucija. Sad je već jasno kako Bosna i Hercegovina neće napraviti ni korak naprijed ka europskim integracijama bez ozbiljnih reformi, koje će poboljšati vladavinu prava. Situacija je alarmanta, poručuje Europa, no tako ne misle bh. dužnosnici koji od ovih pitanja uporno okreću glavu.
Građani nemaju povjerenje u pravosudne institucije. Upravo je ova analiza bila uvod međunarodne debate Pravo na pravdu.
“Potvrđeno je i u mišljenjima ankete koja je rađena sa 1300 građana BiH. Dvije trećine, dakle 68 procenata, nema nikakvo povjerenje u pravosuđe, na bilo kojem nivou”, rekao je Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH.
Da reformi u pravosuđa, niti pomaka na bolje nema pokazali su: izvještaj nezavisnog eksperta Pribea. Brutalni Izvještaj Evropske komisije. Posjete najviših EU zvaničnika. Svi odreda su kritikovali nosioce pravosudnih institucija. Šta se očekuje od bh. politike?
“Izmjene Zakona o VSTV-u, adekvatnije provjere integriteta onih koji obnašaju pravosudne funkcije. Zakon o sukobu interesa, već dvije godine pregovaramo o tome. Krajnje je vrijeme da se usvoji. I treća stvar je zaštita zviždača”, dodao je Sattler.
“Suštinski se nalazimo u situaciji da imamo identična tri problema manjak transparentnosti, manjak strateških odgovora i manjak odgovornosti u pravosuđu”, rekao je Denis Džidić, novinar BIRN-a.
Bez jačanja vladavine prava, koja znači integritet čelnih ljudi pravosuđa, transparentnosti u radu, otkrivanja imovinskih kartona – nema kandidatskog statusa.
“Politički lideri moraju biti primjer, da oni budu pokretači reformi i da pokažu krajnju posvećenost principima na kojima je Evropa utemeljena. Ako se oni iskažu, iskazat ćemo se i mi”, rekao je Oliver Varhelyi, evropski komesar za proširenje.
Paulo Rangel, član Evropskog parlamenta i izvjestilac za BiH, kazao je kako od “BiH, njenih čelnika i vlasti ne traže nešto što ne traže sami od sebe”. Direktorica za Zapadni Balkan u Evropskoj komisiji Genoveva Ruiz Calavera kazala je kako je “utvrđeno da su reforme integriteta dočekane sa otporom od strane nosilaca pravosudnih funkcija i političara na najvišem nivou te da je krupcija također ostala raširena u zemlji na svim nivoima”.
Poražavajući su i zaključci iz Izvještaja Misije OSCE-a: “Rezultati iz 2019. godine pokazuju dramatičan pad, u cijeloj BiH, u broju optužnica u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa”.
“Mi moramo prihvatiti kritike koje su opravdane, i mi ih prihvatamo, ali ova godina pokazuje da će razultati biti bolji bez obzira kolikim pritiscima smo izloženi, sa svih strana”, rekla je Gordana Tadić, glavna državna tužiteljica.
Kao primjer nedodirljivosti nosilaca najviših pravosudnih funcija – u OSCE-u navode aferu čelnika VSTV-a Milana Tegeltije, tzv. Potkivanje. Osvrnuvši se na Izvještaj, Tegeltija je poručio kako OSCE nema mandat da preispituje i komentariše odluke sudskih, tužilačkih i disciplinskih organa, niti da se bavi tumačenjem domaćih zakona u pojedinačnim predmetima.
“Odluke sudova, tužilaca ili disciplinskih tribunala u individualnim slučajevima mogu biti predmet ponovnog razmatranja samo na nacionalnim sudovima i Evropskom sudu za ljudska prava. Mandat OSCE-a odnosi se na opća pitanja vladavine prava, a ne na pojedinačne slučajeve”, rekao je Tegeltija.
Kritike na Tegeltijine rasprave s međunarodnih zvaničnicima, uputio je i nekadašnji državni sudija, Vlado Adamović.
“Ponaša se neprihvatljivo jer stalnom zamjenom teza odbijaju mogućnost da im se ukaže na bilo kakvu promjenu djelovanja. Tako postajete svijet za sebe i dajete argumente onima koji odavno tvrde da je otuđeni centar moći”, rekao je Adamović.
Uprkos nastojanjima domaćih pravosudinih aktera, u odbrani kako kažu nezavisnosti pravosuđa, i vlastitog djelovanja, evropski akteri pak istrajni. To nisu standardi Unije.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
