"Nema pregovora oko opsade Srebrenice, Sarajeva, Tuzle

20200711_2_43387197_56599394 — Anadolija | Anadolija

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Potočari - Srebrenica, za N1 je kazao da bi Zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici dobro došao, ali se taj dio historije mora uvrstiti u nastavni plan i program. Također, rekao je kako je genocid u Srebrenici te opsade bh. gradova nisu nešto o čemu treba politički pregovarati, jer su to činjenice oko kojih nema nagađanja.

Oglas

"Zakon o zabrani negiranja genocida bi dobro došao, ljudi bi snosili sankcije kada bi Dodik lagao pred kamerama, kao i on sam. Zanima me taj zakon podjednako kao i nastavni planovi i programi", rekao je.

On je kazao kako je bivša Jugoslavija imala jako rigidne zakone koji su regulisali šta se moglo govoriti, a šta ne - odnosno takozvani vebalni delikt.

"Onda su se 1991. i 1992. pojavili ljudi iz šuma, kao da nije bilo perioda između 1945. i 1990. U nastavnim planovima i programa mora biti minimum pravosudno utvrđenih činjenica. O tome se ne možemo dogovarati, to nije podložno pregovorima. O tome šta se događalo u Srebrenici pod opsadom, Sarajevu pod opsadom, Bihaću pod opsadom, Sarajevu, Tuzli - o tome ne možemo pregovarati. Bilo ko ko želi mirnu budućnost neće tražiti da se pregovara, to nije tema za pregovore, oko činjenica ne možemo nagađati", izjavio je Suljagić.

Srebrenica i genocid kao tema mora ući u nastavni plan i program, rekao je, ali je kazao da su svi svjesni toga da će to biti jako teško.

Institucija kojom Suljagić rukovodi, Memorijalni centar Potočari - napravila je neke ozbiljne korake u proteklom periodu, a to su obnova dijela zgrade Centra, gdje je smještena biblioteka. Memorijalni centar Srebrenica će imati arhiv, a radovi će biti gotovi 15. decembra. Suljagić je kazao da je riječ o modernom arhivu po uzoru na slične institucije.

"Iduće sedmice ćemo raspisati tender za obnovu najvećeg dijela Upravne zgrade, to će u ovoj godini biti najjveći pojedinačni investicijski zahvat. Hasan Hasanović je u Sarajevu, radimo jednu veliku usmenu istoriju sa 100 preživjelih. Taj broj će biti 500, u skladu sa metodologijom koju smo sami razvili", rekao je Suljagić.

U pripremi je i video arhiv, jer je mnogo snimaka iz Srebrenice od 1992. do 1995. preživji, sačuvani, te žele sve to pohraniti.

Suljagić i Memorijalni centar Srebrenica i za 2021. godinu imaju u planu nekoliko ozbiljnih projekata na rekonstrukciji, konzervaciji, očuvanju autentične lokacije te nekoliko naučnih projekata.