Među zemljama sa izuzetno niskom stopom novorođenih, Bosna i Hercegovina je na samom dnu, poručeno je na Prezentaciji "Analiza stanja stanovništva i Projekcija stanovništva za razdoblje 2020.-2070. u BiH. Kao jedan od važnih uzroka ovom stanju naveden je sociološki faktor, u mnogome izmijenjena i proširena društveno-porodična uloga žene i nepromijenjena uloga muškarca na prostoru zemalja Balkana.
Sve nas je manje. Razmišljanje o proširenju porodice i doma polako se poistovjećuje sa razmišljanjem o odlasku iz doma.
Anketa:
“Imam jednu djevojčicu, odnosno imamo jednu djevojčicu, nismo se odlučili za više djece iz čisto jednog razloga – što nam finansije ne dozvoljavaju. Neću da razmišljam da li ću moći da djetetu priuštim nove patike, da li ću moći da je pošaljem na ekskurziju, da li ću moći da joj obezbijedim čuvanje. U našem slučaju to je razlog. Dosta ljudi nema mogućnosti ni za jedno dijete”.
“Moje jedino dvoje unučadi su otišli u Njemačku, i žive u Njemačkoj. I šta da ja kažem? (Zbog čega su otišli?) Pa, to svi vidimo. Ne može ovo više pod kožu, pogotovo mladim ljudima. Mladi ljudi hoće da žive, da uživaju u životu, a ne da se pate i da im neko kroji sudbinu – polupismeni i nepismeni ljudi”.
“Ekonomski problemi… male plate, nema posla”.
“Različite su ekonomske situacije u svakoj porodici, svako bi trebao prema svojim mogućnostima, naravno ako neko ne može da priušti sve djeci… džaba. (Jesu li veliki izdaci kad se ima više djece?) Pa, jesu”.
“Kćerka radi, da bi izbjegli to plaćanje mi se žrtvujemo za njega, to je to. (Jedini unuk?) Jedini unuk, jedina kćerka. Mladi parovi ne mogu sebi da obezbijede mjesto stanovanja, idu po kiriju, plate kod privatnika niske. Teško se odlučiti i za jedno dijete, dvoje je već preopterećenje”.
Za obnavljane stanovništva – pokazuje studija populacijskog fonda UN-a – svaka žena treba roditi dvoje djece u prosjeku. To će omogućiti prostu reprodukciju stanovništva, pod uslovom da nema migracija. Ipak, ljudi odlaze. S druge strane, rodni stereotipi nikako da emigriraju iz BiH.
“Žene su izašle na tržište rada, mnogo više brinu o djeci i o starima istovremeno, preuzimaju glavnu brigu o domaćinstvu, a mi muškarci se nismo promijenili. U BiH i drugim dijelovima svijeta norma u vezi sa ponašanjem muškaraca se nisu promijenile. Muškarci manje učestvuju u odgoju djece, manje učestvuju u brizi o porodici i starima osim u nekim segmentima porodičnog života kao što je rad na domaćim zadacima i slično”, tvrdi Danilo Vuković, član tima “Populaciona politika BiH”.
“Žene rade mnogo posla koji nije plaćen, nisu adekvatno integrisane u ekonomiju BiH, moramo nešto preduzeti! Moramo promovisati balans u porodičnom životu i poslu i pomoći muškarcima da se aktivno uključe u brigu o djeci i domaćinstvu“, dodaje John Kennedy Mosoti, UNFPA predstavnik za Bosnu i Hercegovinu.
Na promociju balansa moraju se nadovezati konkretni koraci u smislu zakonskih akata, izmjena u sistemu koje će porodici, ženi, donijeti osjećaj sigurnosti.
“Žena da bi rodila, mora, to je u njenom biću, da se osjeća sigurno. Žena da bi začela, da ne bi imala komplikacije pri začeću i da bi se ta trudnoća iznijela kako treba jeste osjećaj sigurnosti. Da je podržana i da je sigurna. Žena je danas preopterećena. Od njih savremeno društvo očekuje da budu majke, poslovne žene, tanane, vitke, sređene, obrazovane, to stvara veliki pritisak”, navodi Sanda Mešinović, demograf i joga instruktor.
Bake i deke vode po jedno unuče ili pate za onima koji su otišli daleko… Mnogi roditelji koji su sa djecom odlučili da ostanu, često su prestravljeni tom odlukom i još češće je preispituju. Strah zbog svega što ovdje nemaju lakše otjeraju oni koji ipak najvažnije imaju:
“Ja imam ljubavi, ja volim mamu i tatu”…
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
