Priču o neriješenom pitanju državne imovine možemo posmatrati u jednom triptihu, ustavnopravnom, političkom i interesnom. Ustavnopravni je tek načet ali ne i riješen presudom Ustavnog suda BiH u predmetu U-1/11, kaže za N1 ekspert za državnu imovinu Muharem Cero.

“Ta presuda kao reakcija na jednostrano, unilateralno proglašenje cijele imovine na teritoriji RS vlasništvom RS, Zakonom o imovini, je otklonila dilemu i stvorila hodogram kako je nužno riješiti pitanje državne imovine. Ta presuda je prepoznala i titulara, vlasništvo nad državnom imovinom, ali je prepoznala i to da samo država a ne poddržavni aranžmani (entiteti) imaju ne samo pravo, nego i obavezu riješiti pitanje upravljanja, raspolaganja i korištenja državnom imovinom. Naknadno je došlo do stavljanja zabrane na raspolaganje imovinom (visoki predstavnik) i prenošenje vlasništva državne imovine na bilo koji drugi nivo ili treće lice, uspostavljana je Komisija za donošenje seta zakona na državnom nivou ali nije se otišlo dalje od toga”, kaže Cero za N1.

Navodi da je rješavanja državne imovine je usko vezano s druga dva pitanja.

“Pitanja denacionalizacije i restitucije. Državna imovina, je naime, u prethodnom periodu, dominantno nastajala oduzimanjem privatne imovine. Primjenom vladavine prava u Poglavlju 23 (pristup EU) bit će obaveza da se sva ta imovina vrati izvornim vlasnicima. Vrlo je bitan i taj interesni aspekt. Jedan takav nedefinisan status državne imovine, nedjelovanje institucija BiH alatima i mjerama koje im je dao Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, omogućio je interesnim skupinama da ostvare enormnu ekonomsku dobit. Raznoraznim igrama, spregom političkih tajkuna i tajkunskih politika su se ostvarivali enormni ekonomski interesi, razvlašćivao se titular i imovina odlazila kolakama korupcije i kriminala u ruke nevlasnika”, poručuje Cero.   

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad