Žene velikim dijelom nose teret pandemije, a prve su na 'udaru' u kontekstu posljedica i prve gube radna mjesta, rečeno je danas na online diskusiji "Da li je COVID-io nas?" o uticaju pandemije na žene u BiH u organizaciji Društvene organizacije "Prava za sve".

Istaknuto je da je pandemija COVID-19 posebno pogodila žene te da je značajno produbila već postojeću diskriminaciju u društvu.

Predstavnica organizacije “Prava za sve” Arijana Ćatović predstavila je ključne nalaze iz dokumenta “Šta možemo očekivati nakon pandemije: Pregled kroz evropske integracije”, ističući da žene moraju biti uključene u sve segmente društva, a da se posebno treba povećati participacija žena u politici.

Pojasnila je da su žene, neprovođenjem Zakona o ravnopravnosti polova BiH, isključene iz političkih procesa, donošenja zakona te pisanja politika.

“Nakon općih izbora koji su održani prije dvije godine, u formiranim vladama se nalazi 18 posto žena, umjesto zakonom propisanih 40 posto. Situacija nije drugačija ni na nedavno održanim Lokalnim izborima, gdje je za pozicije načelnika i gradonačelnika bilo kandidovano 29 žena i 396 muškaraca”, pojasnila je Ćatović.

Naglasila je da su žene više ‘pogođene’ pandemijom od muškaraca, te da je tokom pandemije 13 posto žena dobilo otkaz, a osam posto muškaraca.

Govoreći o nasilju o ženama, istakla je da je tokom pandemije povećan broj prijava za 20 posto te da se zahvaljujući istrajnosti nevladinog sektora, dešavaju se promjene na tom području.

Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Midhat Izmirlija kazao je da BiH prema mišljenu Evropske komisije, uglavnom u ranim fazama pripremljenosti po određenim sektorima.

“Ali trebamo se upitati da li želimo ispuniti kriterije samo zbog pristupanja Evropskoj uniji ili zbog nas samih”, podvukao je.

Smatra da je pandemija usložila proces, te da pitanje ljudskih prava postaje vrlo izazovno, jer su izazovi još veći, a posebno kad se govori o pravima žena.

“Vrlo je važno da se insistira na poštivanju ženskih prava, a posebno u kontekstu evropskih integracija, jer zbog nas moramo izgraditi određene standarde”, zaključio je.

Novinarka Emela Burdžović-Slipičević govorila je o položaju pripadnica ženskog pola u toj profesiji ističući da su upravo i novinarke bile na ‘prvoj liniji odbrane’ od pandemije koronavirusa.

“Svi statistički podaci koji su izneseni na ovoj diskusiji su medijima jako dobro poznati. Bojne žene s takvim pričama su ‘kucale na vrata’ novinarki, a mi smo prenosile takva iskustva. Žene su prve gubile posao, povećalo se nasilje nad ženama, samohrane majke nisu dobivale alimentaciju, a novinarke su ‘rastrgnute’ između posla i porodice pokušavale da prenesu takve priče”, kazala je.

Direktorica Odjela uprave ljudskim resursima Addiko Bank Suzana Tihi-Babić govorila o položaju žena u toj kompaniji, ističući da je omjer žena i muškarca u upravi zadovoljen.

Istakla je da su učinili sve kako bi pomogli uposlenicama u vrijeme pandemije te naglasila da je način odnosa uprave prema uposlenicima u vrijeme pandemije prava slika situacije u određenoj kompaniji.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad